Hronika | |||
Božidar Đelić: Podneću ostavku ako ipak ne dobijemo status kandidata |
petak, 26. avgust 2011. | |
Beograd - Poseta nemačke kancelarke Angele Merkel bila je uspešna u smislu da su na vrlo otvoren način razmenjeni stavovi dve zemlje prema svim najvažnijim pitanjima. Nemačka je, međutim, tražila uklanjanje takozvanih paralelnih struktura na severu Kosova, a mi smo rekli da su to jedine institucije koje su na tom prostoru demokratski izabrane. Ipak, verujem da smo danas bliži članstvu u EU, s tim da moramo raditi na dijalogu s Prištinom. Da podsetim, mi smo taj dijalog i inicirali - kaže u intervjuu za Danas Božidar Đelić, potpredsednik Vlade Srbije zadužen za evropske integracije. Kakav izveštaj Evropske komisije očekujete i može li se desiti da i pitanje kosovskog pečata bude postavljeno kao uslov za dobijanje statusa kandidata? - Siguran sam da će EK pozitivno oceniti stepen reformi koje su do sada sprovedene u Srbiji. Verujem i da ćemo u decembru dobiti status kandidata. Što se tiče kosovskog pečata, to nije nov uslov, on postoji u Akcionom planu i mi ćemo dati maksimum da do rešenja dođe, ali ne po svaku cenu. Da li smo punom saradnjom s Hagom obezbedili i da do kraja 2011. dobijemo datum početka pregovora o članstvu u EU? - Uz ispunjenje Akcionog plana, hapšenjem Hadžića otklonjen je i poslednji argument pojedinih zemalja da nas zaustave na evropskom putu. Koje zemlje će najviše zatezati? - Iako sama EU ima statusno neutralan stav oko pitanja statusa KiM, najtvrđe su po ovom pitanju, logično, one zemlje koje su priznale jednostrano proglašenu nezavisnost kosovskih Albanaca. Podsećam, međutim, da je uloga EU da u dijalogu Beograda i Prištine doprinese i većoj spremnosti obe strane na postizanje kompromisa oko održivih i dugoročnih rešenja, koja su od koristi za sve građane na KiM. Ostajete li pri tome da ćete podneti ostavku ako do kraja godine ne dobijemo status kandidata? - Naravno, kao odgovoran čovek stojim iza svake svoje reči. Taj stav sam izrazio i pre nego što je Mladić lociran. Zašto se sa donošenjem zakona o javnoj svojini i restituciji toliko čekalo, pa smo prinuđeni da ih usvajamo u poslednjem trenutku pred izveštaj EK? - Što se tiče zakona o restituciji, još pre deset godina sam, kao ministar finansija, predložio njegovo usvajanje na Vladi Srbije, ali do toga nije došlo. Najveći problem su bili suviše udaljeni različiti interesi. Jedni su govorili da sve treba vratiti, nezavisno od pravnog statusa imovine, a drugi da je oduzimanje imovine proizvod istorije i da nacija ne treba više da se time opterećuje. Zakon o javnoj svojini je bio dosta dugo predmet političkih konsultacija. Mi smo, a ne EK, ubacili u Akcioni plan donošenje ovih zakona, jer smo znali da je time verovatnoća njihove realizacije veća. Da li će ti zakoni biti usvojeni na vreme? - Da. Oba zakona biće usvojena na sednici Vlade Srbije početkom septembra, a u Narodnoj skupštini sredinom istog meseca. EK će oba zakona uvrstiti u svoj izveštaj. Kako će u zakonu o javnoj svojini biti regulisano pitanje vojvođanske imovine i da li će Vojvodini pripasti imovina koju je imala po Ustavu iz 1974? - Prilikom izrade Nacrta zakona o javnoj svojini, nije se pošlo od Ustava iz 1974. ili bilo kog drugog datuma, jer se zakon pravi za buduća vremena. Pošlo se od stvari kojima Pokrajina sada raspolaže u svojstvu korisnika, u skladu sa zakonskim nadležnostima. Da li će Vojvodini biti dat Koridor 10 na upravljanje i ubiranje putarine, kao što traže Vojvođani? - Nacionalna infrastruktura biće u vlasništvu Republike Srbije. Konkurencija je na evropskom nivou, to ne smemo zaboraviti. Šta sa situacijom unutar DS? Vojvođanski premijer Bojan Pajtić, ali i ostali zvaničnici iz Pokrajine, oštro su reagovali na Nacrt zakona? - Danas ćemo u Novom Sadu s predstavnicima vojvođanske vlade održati javnu raspravu o tom dokumentu. I tu ćemo, nadam se, sve razjasniti. Da li će se zakonom o restituciji, tamo gde nije moguće vraćanje oduzetog objekta, obezbediti alternativna nekretnina iste vrednosti? - Nacrt zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju daje prioritet vraćanju imovine u naturi. Obeštećenje za imovinu koja ne može biti vraćena vršiće se državnim obveznicama i u novcu. Nije predviđeno obeštećenje davanjem druge odgovarajuće imovine, jer bi to bio pravni postupak bez jasnog ishoda. Kako će država pronaći dve milijarde evra za vraćanje nacionalizovane imovine? - Do sada je obezbeđeno i 110 miliona evra iz sredstava dobijenih kroz privatizaciju i konverziju prava korišćenja građevinskog zemljišta u svojinu i upravo ta sredstva biće iskorišćena za isplatu akontacija obeštećenja. Koliko je realan rok koji ste dali da se prva rešenja o vraćanju imovine u naturi donesu već 2012? - Rok je realan za sva ona rešenja koja se odnose na imovinu za koju postoje odgovarajući dokazi i nema nikakvih sporova. SPO je najavio da neće glasati za zakon o restituciji ako ostane rešenje da imovina neće biti vraćena onima koji nisu politički rehabilitovani? - U skladu s našim pravnim sistemom, jedini validni dokument za vraćanje imovine je pravosnažna sudska odluka o rehabilitaciji. Inače, iz SPO smo nedavno čuli i umerenije stavove. (Danas) |