Početna strana > Hronika > BBC: Rusija na meti novih otkrića Vikiliksa
Hronika

BBC: Rusija na meti novih otkrića Vikiliksa

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 02. decembar 2010.

Barak Obama imenovao šefa istrage oko Vikiliksa

Bela kuća imenovala antiterorističkog stručnjaka, Rasela Traversa, da otkrije kako je Vikiliks došao do diplomatskih depeša. Nove depeše o Rusiji kao "mafijaškoj državi".

Predsednik Barak Obama imenovao je antiterorističkog stručnjaka sa zadatakom da umanji štetu nastalu objavljivanjem osetljivih tajnih američkih podataka na internet portalu Vikiliks.

Stručnjak Rasel Travers treba da ustanovi kako se dogodilo da hiljade američkih tajnih dokumenata bude preuzeto iz vladinog sistema internet komunikacije kao i da pojača bezbednost vladine kompjuterske mreže.

Vikiliks je potvrdio da više ne može da se služi serverima internet kompanije Amazon, na koje je prešao ove sedmice nakon što je pogođen hakerskim napadima.

Rusija na meti novih otkrića

Štampa je u međuvremenu obelodanila novu seriju podataka iz tajnih američkih depeša do kojih je došao Vikiliks a uglavnom je reč o Rusiji.

Prema tim podacima, vodeći španski tužilac i stručnjak za organizovani kriminal američkim diplomatama navodno je rekao da su Rusija, Belorusija i Čečenija faktički postale mafijaške države.

Hoze Grinda Gonzalez izrazio je uverenje da je državni aparat u Moskvi, a posebno bezbednosne službe, tesno povezan sa organizovanim kriminalom.

O najnovijiim otkrićima BBC-jev diplomatski urednik DŽonatan Markus kaže da tvrdnje o tome da u Rusiji postoje moćne kriminalne organizacije čiji pipci dosežu do samog središta vlade nisu ništa novo.

"To nije novo otkriće a ono što tvrdnjama iz najnovijih procurelih dokumenata daje težinu jeste količina detalja i njihov izvor. Nije reč samo o procenama američkih diplomata. Posredi su zaključci španskog tužioca koji rusku mafiju čvrsto drži na oku. Ruski kriminalni bosovi vode značajne operacije u Španiji. A jedna od depeša sadrži detalje sastanka američko-španske radne grupe koja se bavi organizovanim kriminalom na kojem španski tužilac Hopze Grinda Gonzales otvoreno i u detaljima govori o onome što ga brine. Zanimljivo je da se u depeši nekoliko puta pominje ime Aleksandra Litvinjenka, bivšeg ruskog obaveštajca koji je ubijen u Londonu 2006. godine. Litvinjenko je, prema rečima španskog tužioca, bio uveren da ruske obaveštajne službe kontrolišu organizovani kriminal u njegovoj zemlji, što je stav sa kojim se on, Gonzales potpuno slaže" kaže BBC-ev DŽonatan Markus.

U jednoj od depeša u kojoj se o Rusiji govori kao o praktično mafijaškoj državi, tužilac Gonzales se pita da li i sam ruski premijer Putin ima veze sa kriminalcima.

Pre objavljivanja najnovije serije depeša, Putin je, vidno ljut, ranije procurele kritike na račun njega i Rusije u intervjuu američkoj televiziji opisao kao klevetničke, ocenjujući da je moguće reč o namernoj kampanji dezinformacija.

"Neki stručnjaci veruju da neko vara Vikiliks da bi mu uzdrmao ugled, kako bi ga kasnije iskoristio za svoje političke ciljeve", rekao je Putin u intervjuu na CNN-u.

Posledice po američko-ruske odnose

Bivši britanski ambasador u Moskvi ser Toni Brenton smatra da sadržaji američkih depeša koji su ugledali svetlo dana neće oštetiti američko-ruske odnose.

Brenton se takođe ne slaže sa ocenama o Rusiji kao mafijaškoj državi.

"Nesumnjivo ima mnogo stvari koje u Rusiji ne valjaju. Nivo korupcije je veoma visok, određeni delovi pravosudnog sistema i unutrašnjih poslova nisu pod kontrolom, i tako dalje. Ali iz toga ne sledi da ruska država funkcioniše ruku pod ruku sa organizovanim kriminalom. Naprotiv, moj utisak je da je uticaj organizovanog kriminala u Rusiji opao u poslednjih nekoliko godina. A svakako ne stoji zaključak da je čitava Rusija nepovratno korumpirana".

U depešama se iznosi tvrdnja da ruske tajne obaveštajne službe u zemlji imaju mnogo veći uticaj nego što bi to mogli da pretpostavljaju ruski glasači.

Takođe se sugeriše da do ubistva bivšeg špijuna Litvinjenka u Londonu ne bi moglo da dođe bez znanja najviših ešalona u ruskoj vladi.

Bivši britanski ambasador u Moskvi tim povodom za BBC kaže:

"Sasvim je tačno da ruske bezbednosne službe imaju vrlo snažan uticaj - u vreme kada sam je bio u Rusiji, od šest ili sedam najuticajnijih ljudi u zemlji, pet je došlo iz redova bezbednosnih službi. Što se tiče ubistva Litvinjenka, u vreme dok sam ja bio u Moskvi, nismo imali sudski valjan dokaz da je ruska država bila umešana. Ali način na koji je ubistvo izvedeno, osumnjičena osoba i mnoge druge okolnosti otvaraju ozbiljna pitanja o umešanosti ruske bezbednosnie službe. Britanska vlada je ta pitanja postavila ruskoj vladi i još nije dobila zadovoljavajući odgovor, kaže britanski diplomata.

Toni Brenton misli da ceo ovaj slučaj neće ozbiljnije oštetiti američko-ruske odnose.

"Mislim da je reakcija Putina vrlo simptomatična. On obično ne uzvraća udarac sa takvom dozom agresivnosti. Njegova energična reakcija na svoj način govori o tome kako gleda na optužbe. Povodom pitanja resetovanja američko-ruskih odnosa, mislim da će optužbe imati vrlo ograničeni efekat. Rusija i Amerika, Rusija i Britanija, sarađuju u pitanjima od obostranog interesa a pred njima ima puno zadataka od Irana, preko Avganistana do smanjenja nuklearnog naoružanja. Obema stranama je važno da postignu napredak zbog čega je nužno da nastrave međusobnu saradnju", kaže bivši britanski ambasador u Moskvi ser Toni Brenton

(BBC)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner