Hronika | |||
Barak Obama: Zemlje Centralne i Istočne Evrope da pomognu „arapsko proleće“ |
utorak, 31. maj 2011. | |
Arapsko proleće i Istočna Evropa Dvodnevni samit država Centralne i Istočne Evrope završen u Varšavi povedočio je da je region i dve decenije posle završetka hladnog rata daleko od stabilnosti. Radi se ne samo o neslaganjima po mnogim međunarodnim problemima, između ostalog balkanskim. Jednostavno države koje se često imenuju kao ’novi Evropljani’, još uvek su lišene prave samostalnosti u svetskim poslovima i potrebne su im spoljnopolitičke potpore. Široko reklamirani dolazak predsednika SAD Baraka Obame, koji je učestvovao u radnoj večeri sa liderima zemalja Centralne i Istočne evrope, još jedna je potvrda tome. Mišljenje komentatora Petra Iskenderova. Organizatori su se bukvalno u poslednjim satima potrudili da maksimalno regulišu sva proceduralna pitanja vezana za učešće predsednika samoproglašene „Republike Kosovo“ Atifete Jahjage. Predsednici Srbije i Rumunije, istina, nisu promenili svoju odluku da ne učestvuju na forumu. Ipak diplomatski manevri Varšave ovenčani su delimičnim uspehom, učešćem Slovačke. Mada, bez obzira na delimično mimoilaženje kosovskih sprudova, varšavski forum ostavio je više pitanja nego odgovora. I glavno pitanje vezano je za onaj dnevni red koji su razmatrali učesnici uz očigledno sufliranje SAD. Barak Obama bio je glavna figura na sastanku zemalja Centralne i Istočne Evrope, a o njegovoj inicijativi da se novim vlastima Egipta i Tunisa izdvoje milijarde dolara govorilo se maltene više nego o tobože važnim za region rovovima integracije Balkana u EU. Na kraju su konačne odluke foruma bile o svemu i ni o čemu. U njih je ušla i podrška demokratiji u zemljama Severne Afrike i Bliskog Istoka, i pozivi na regionalnu saradnju, i vernost evrointegraciji – bez posebne konkretike i bilo kakvih obaveza od strane Vašingtona i Brisela. Ali zato zemlje Centralne i Istočne Evrope treba da se potrude – pri čemu ’ne u svojoj kući’. To je stavio do znanja Barak Obama na završnoj konferenciji za štampu. Po njegovim rečima, državama istočnoevropskog regiona predstoji da pomognu svojim partnerima iz Severne Afrike i sa Bliskog Istoka da grade „arapsko proleće“. On je izjavio da ovakvo proleće može da procveta neravnomerno po principu „korak napred, dva koraka nazad“. Zato Istočna Evropa treba da nadahne arapske revolucionare. Koliko region Centralne i Istočne Evrope može da nadahne razne snage koje žestoko dele vlast u Egiptu, Tunisu ili Libiji, između ostalog islamističke radikale, nije baš jasno. Ali zato je očigledno nešto drugo. U dananjem geopolitičkom rasporedu istočnim Evropljanima ponovo se daje mesto ne subjekata, već objekata. Od njih traže bespogovornu vernost idealima EU i SAD, i pri tome predlažu im da sami izađu na kraj sa sopstvenim problemima. - „SAD do danas ne mogu da reše šta da rade sa EU“ – takvo mišljenje izrazio je u svojim memoarima poznati nemački političar i bivši kancelar Gerhard Šreder. Po njegovim rečima, preko okeana se neprestano čuju bodri pozivi na veću samostalnost i uspostavljanje partnerstva zasnovanog na zajedničkom sistemu vrednosti. Ipak, čim se postavi pitanje o realnom jačanju nezavisnosti Evrope, Amerikanci se trude da se tome suprotstave. Rezultati Varšavskog foruma samo su još jednom potvrdili tu misao. (Glas Rusije) |