Početna strana > Hronika > Ana Brnabić: Prezadovoljna sam onim što je Vlada uradila tokom mog mandata, jer Srbija nikad nije bila jača; Vukadinović: Nijedna ozbiljna zemlja se ne odriče ni teritorijalnog, ni finansijskog suvereniteta
Hronika

Ana Brnabić: Prezadovoljna sam onim što je Vlada uradila tokom mog mandata, jer Srbija nikad nije bila jača; Vukadinović: Nijedna ozbiljna zemlja se ne odriče ni teritorijalnog, ni finansijskog suvereniteta

PDF Štampa El. pošta
petak, 28. februar 2020.

Premijerka Srbije Ana Brnabić i članovi njenog kabineta poslednji put su u ovom skupštinskom sazivu odgovarali na pitanja poslanika.

To su iskoristili da se još jednom pohvale kako su radili mnogo i dobro i kako su mnogo postigli, naročito na polju digitalizacije.

Institut poslaničkih pitanja iskoristili su ipak i da podsete koliko je "loša bila predhodna vlast i kako je preduzeća prodala u bescenje".

U prilog tome premijerka je navela da bi bivša vlast Komercijalnu banku prodala za svega 100 miliona evra da je mogla.

“Za 100 odsto udela dobili bi svega 100 miliona evra. Sadašnja vlast uspela je da banku podigne na noge i proda za 387 miliona evra za 83 odsto udela, što je iznad procenjene vrednosti cele banke”, rekla je Brnabić, odgovarajući na pitanje Đorđa Vukadinovića zbog čega se Srbija prodajom Komercijalne banke odrekla finansijskog suveriniteta, što ne čini ni jedna ozbiljna država.

Premijerka je u jednom dahu objasnila da je sadašnja vlast mnogo uradila da Komercijalna banka dobro posluje, dok je za vreme prethodne vlasti bio predviđen „zlatni padobran“ za tadašnjeg direktora Komercijalne banke Ivicu Smolića koji je dobio otpremninu od 700.000 evra, kada je bio otpušten jer nije dovoljno dobro radio svoj posao.

„To su bili politički dogvori i tako se Komercijalna banka vodila i jedna od velikih razloga zašto sam lično danas za prodaju Komercijalne banke, jer sve što smo videli do vlade koju je vodio Aleksnadar Vučić odnosno do 2014. godine, jeste da su sve banke u državnom vlasništvu bile vođene tako da se preko njih finansiraju pojedinci, izvlače pare i finansiraju stranke i da se te banke uništavaju. I to je bio slučaj sa Komercijalnom bankom“, navela je Brnabić i dodala da je ova vlada izabrala finansijskog savetnika za prodaju banke i da se procena vrednosti za 100 odsto kapitala banke kretala od 406 do 451 milona evra, a za 83,23 odsto udela od 338 do 375 milona evra, i da je ponuđena cena iznad tržišne.

Na Vukadinovićevu konstataciju da se Srbija odrekla finansijskog suvereniteta, premijerka je rekla da država Srbija čuva svoje interese i da i dalje ima dve svoje banke: Poštansku štedionicu i Srpsku banku, a da je prethodna vlast odvela u stečaj i uništila pet državanih banaka i celokupnu naftnu industriju prodala za 400 miliona evra. 

„Ne mislim da je država najbolji vlasnik, ali u prethodnih šest godina je bila mnogo bolji vlasnik nego pre toga“, dodala je Brnabićeva.

Premijerka Ana Brnabić izjavila je da je "prezadovoljna" svime što je Vlada Srbija uradila tokom njenog mandata, ocenjujući da je Srbija "nikad nije bila jača nego što je danas".

Ona je ocenila da po ostvarenim rezultatima, danas jedna godina ne može da se meri sa četiri godine u periodu pre 2013. godine.

"Žao mi je što nismo više napredovali u smislu članstva Srbije u STO, što nismo više objašnjavali zašto nam je potreban novi zakon o GMO, ne da bi otvorili naše tržište za GMO već da bi zaštitili i tržište i naše gradjane. Nije moglo da se stigne sve, energetska transfomacija zemlje biće zadatak za neku novu vladu ali imamo dobre razloge zašto nešto nismo završili jer smo imali prioritete", kazala je premijerka odgovarajući na pitanja poslanika u Skupštini Srbije.

Dodala je da će se efekti mnogih stvari koje je sprovela Vlada na čijem je čelu, videti tek 2021. ili 2022. godine.

Đorđe Vukadinović: Zašto prodajemo Komercijalnu banku i predajemo finansijski sistem u strane ruke?

- Ja sam, gospođo premijerka, hteo da nastavimo našu debatu o Kosovu, ali se nažalost, sada pojavila urgentnija tema preko koje ne mogu da pređem. Nadao sam se da će tu biti ministar Mali, ali i vi ste dovoljni da odgovorite. Reč je naravno o prodaji Komercijalne banke. O nečemu što sam smatrao da je pogrešno. I ispostavilo se da to smatra dobar deo ljudi, stručne javnosti. Zapravo, malo ko je uopšte našao lepu reč i pohvalnu reč za prodaju najveće domaće - jedne od dve preostale domaće - banke.

To je stvar ekonomskog suvereniteta. Suverenitet nisu samo granice, suverenitet je koliko upravljate ili možete da upravljate svojim finansijama. Naravno da ćete vi reći, ili će neko reći - „pa to je sada novo vreme“, „kapital ne poznaje granice“ itd. Ali je činjenica da se nijedna ozbiljna zemlja ne odriče ni finansijkog suvereniteta i vrlo je nelogično da se pod firmom da je „država loš vlasnik“ – prodaje državna banka koja dobro posluje.

Znači, banka koja dobro posluje, koja je imala 70 ili 75 miliona evra profita samo u prošloj godini – prodaje se za 387 miliona. Pa to maltene nije ni dva fudbalska stadiona koja su predviđena da se grade, to nije ni dve televizije za koje je država izdvojila 200 miliona evra i koje nisu baš mnogo profitabilne, a mi prodajemo za 387 miliona evra i to će navodno uz neke dividende da izađe na 450 miliona evra. Prodajemo banku koju, ponavljam - dobro posluje! I pri tome je, pod firmom da je „država loš vlasnik“ prodajemo Novoj ljubljanskoj banci – ljubljanskoj banci u kojoj je država Slovenija pojedinačno većinski akcionar sa 25 posto akcija (plus neki konzorcijum manjih akcionara). Dakle, država Srbija je „loš vlasnik“, a država Slovenija nije loš vlasnik i onda možemo da prodamo našu najveću banku strancima.

To je po meni strašna greška i ne samo moje mišljenje, već i pojedinih ekonomskih stručnjaka koje bih mogao da nabrajam. To je takođe rekla i guvernerka Narodne banke, gospođa Jorgovanka Tabaković.

Dakle, prosto pitam da li ima šanse da se taj proces zaustavi i da li mislite i zbog čega mislite da je to dobra akvizicija?

Pošto imam samo još pola minuta za drugo pitanje, onda ću se samo vratiti i zamoliti za komentar rečenice predsednika Vučića, koju je više puta ponovio poslednjih dana da „očekuje da ćemo u vezi sa Kosovom dobiti ponudu“, citiram - „koju ne možemo da prihvatimo, a koju ne smemo da odbijemo“.

Nije li to reketaška ponuda, ako takva ponuda zaista stigne? Nije li to ucenjivačka formulacija (prekida Gojković: Hvala) ...i nije li to neprimereno (prekida Gojković: Hvala imaćete prilike za dodatno pitanje) ... da šef države na takav način govori o najvažnijem nacionalnom i državnom pitanju? - pitao je narodni poslanik Đorđe Vukadinović.

(…)

Vukadinović: Hvalite se demografskim napretkom, a u Srbiji nikada nije bilo manje novorođene dece i đaka prvaka

Podsetio bih vas da ste propustili odgovor na pitanje o Kosovu i Metohiji. Ali da sada kažem još reč-dve o Komercijalnoj banci.

Sigurno su neki nedosledni, sigurno su neki doprineli toj prodaji, tom krčmljenju finansijskog sektora i sada možda kritikuju iz nekih političkih, ili politikantskih razloga. Ja sam protiv toga bio i tada i sada. Drugo, kao što se i Aleksandar Vučić promenio i promenio mišljenje po mnogim pitanjima, eto, možda su i neki od tih kritičara sada promenili mišljenje, pa uvideli da su grešili. Ali, ima tu jedna strukturna i malo nepravedna stvar koju ste naveli, a jedan deo političke javnosti ovde je često i rado pominje i poteže, a to je - „prodali smo Naftnu industriju Srbije za nešto više od toga, a ovde je reč o jednoj banci“.

Prevideli ste samo jednu sitnicu, gospođo Brnabić. Taj NIS kada je prodavan je bio gubitaš i jako je loše poslovao. Dakle, ja sam za to, bez obzira ko je kupac, da se čuva ekonomski suverenitet, ali je činjenica da je NIS poslovao sa gubicima i da je kupac (znamo o kome govorimo, ruskom kupcu) zaista podigao NIS na noge i napravio profitabilnu i uspešnu regionalnu kompaniju. To je takođe činjenica. Drugo, država se nije u potpunosti odrekla vlasništva nad NIS-om, zadržala je makar manjinski paket.

Mislim da je to trebalo učiniti i ovde. Makar koliko je Slovenija zadržala vlasništva u Novoj ljubljanskoj banci, makar toliko ste vi trebali zadržati ovde.

Na kraju krajeva, da ne ulazim sada u te detalje, prošle godine je država Srbija otkupljivala udeo i akcije od tih stranih akcionara u Komercijalnoj banci za veće pare po procentu - nego što sada prodaje Novoj ljubljanskoj banci. Znači, mogli smo se barem ugledati na Sloveniju, ako ništa drugo.

Još nešto. Sami ste rekli bilo je loših direktora, loše uprave. Evo vam prilike da postavite dobru upravu, svoje kadrove – pa da oni dobor posluju. Znači, Komercijalna banka je dobro poslovala, imala je dobre bilanse i odlične perspektive – zato se to ne prodaje. Prodajte nešto što je problematično i nešto što ne možete da dignete. To je ta velika razlika između Komercijalne banke i NIS-a, što ne kažem da je ovo drugo možda moglo i da se proda bolje.

Moram jednu drugu stvar da pokrenem. Vi ste ovde trijumfalno završili gostovanje  prošlog meseca pominjući „sjajni, konačni demografski oporavak“ i da je „prvi put rođeno za 600 ili 700 više dece nego 2018. godine“.

Ono što ste zaboravili da istaknete (to je nevolja sa statistikom jer ona uvek omogućava elastična tumačenja) da je zapravo 2018. godina bila apsolutno najgora godina po broju novorođene dece! Tako da ste vi zapravo u 2019. samo malo popravili taj, inače najgori bilans. Dakle, mi imamo dve najgore godine kada je reč o novorođenoj deci, a i kada je reč o đacima koji polaze u prvi razred škole, to je takođe katastrofalno nizak broj.

(…)

(...)

Vukadinović: Priština je praktično zaokružila vlast na Severu KiM i to je glavna tekovina „pregovora“ i politike Aleksandra Vučića

Gospođo Đukić, ne može da nas raduje trend, raduje nas ako je jedan, dva meseca, al ipak mora da se potvrdi u malo dužem periodu. Ono što se pokazalo u prethodnom periodu, to je da poslednjih šest-sedam godina, dakle, sa blagim izuzetkom sada u ovoj poslednjoj godini – trend je bio opadajući. I to kada je reč o živorođenoj deci i kada je reč o đacima prvacima. Zašto je to važno? Važno je zato što ne samo što se rodi manje dece u odnosu na veći broj preminulih, nego i ona deca koja se rode odu brzo iz zemlje, jer im roditelji napuste zemlju – tako da je tu stanje još poraznije.

Vi ste gospođo Brnabić uspeli vešto da temu o gubitku i odricanju od ekonomskog suvereniteta Srbije pretvorite u raspravu o tome da li je trebalo ili nije trebalo prodavati Naftnu industriju Srbije. Ali vi ste tu došli, odnosno ova vlast je tu zbog toga što prethodnici nisu nešto dobro radili. Problem je u tome što ste vi i ova Vlada nastavili sve te loše stvari - da prodajete i ono što se ne mora i ne treba prodavati. Pitali ste me za železaru. Da - trebalo je prodati i dobro je da se prodala pošto-poto. Ali, recimo Bor već nije trebalo, aerodromu nije trebala koncesija, Komercijalna banka nije trebala, Telekom nije trebalo (a što se pokušalo)...

Dakle, to su razlike i to je stvar koja je vrlo bitna, gospođo Brnabić. Ekonomski suverenitet je važan isto koliko i državni suverenitet. A što se tiče gospodina Vulina i priče o Kosovu, činjenica je, nažalost, da je stanje na Severu Kosova i Metohije danas lošije, da je Priština prisutnija na Severu Kosova nego što je bila pre dolaska ove vlasti. To je žalosna činjenica koja se može neuspešno prikrivati raznim hokus-pokusima.

Dakle, sada tamo vršljaju ROSU, specijalci i policija. Priština kad god želi uhapsi koga god želi – do 2012. to nije mogla! To je tekovina gospodine Vulin, te „mudre taktike“ i tog pregovaranja koja je ova vlast vodila na čelu sa Aleksandrom Vučićem. 

(NSPM, Beta)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner