Početna strana > Hronika > Ana Brnabić: Naša ekonomija je ozdravila i u privatnom sektoru se sada bolje zarađuje nego u javnom
Hronika

Ana Brnabić: Naša ekonomija je ozdravila i u privatnom sektoru se sada bolje zarađuje nego u javnom

PDF Štampa El. pošta
petak, 13. septembar 2019.

 BEOGRAD - Premijerka Ana Brnabić izjavila je danas da još nije utvrđeno koliko će biti povećanje plata i da se sa Ministarstvom finansija još radi na tome. 

"Nije tačno da je posao u javnom sektoru primamljiviji nego u privatnom. Veliki je izazov da zadržimo kvalitetne ljude u javnom sektoru, jer u privatnom imaju bolje plate i to je pokazatelj ozdravljenja nase ekonomije", kazala je Brnabić odgovarajući na pitanja novinara.

Kada je reč o tome koliko će plate ove godine biti povećane, premijerka kaže da još u vladi nemaju konačnu sliku i da se na tome radi sa Ministarstvom finansija.

Branbić je istakla da će minimalac biti povećan 11,1 odsto od sledeće godine i da je u poslednje tri godine minimalna zarada značajno uvećana.

Podsetila je da je 2017. doneta odluka o povećanju minimalca za 10 odsto, 2018. za 8,6 odsto i sada za 11,1 odsto i istakla da su to ozbiljna povećanja, iako sindikati nisu zadovoljni.

Sa druge strane, vlada gleda kako da poreskim olakšicama to olakša privrednicima, rekla je Brnabić.

Vlada donosi odluku

Pošto nije postignut sporazum na Socijalno ekonomskom savetu, Vlada Srbije će, na predlog Ministarstva rada i Ministarstvo finansija, doneti odluku da minimalna cena rada za 2020. godinu bude 172,54 po radnom satu, rekla je Tanjugu državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Bojana Stanić.

Sednica Vlade Srbije na čijem dnevnom redu je utvrđivanje vrednosti minimalca za 2020. godini biće održana danas.

plate, placanje, isplata, penzije, uplata, uplacivanje, kredit, krediti, stipendije, stipendija, dinari, subvencije, novac, jpg, 660x330

Zaposleni koji rade puno radno vreme, u mesecu koji ima 22 radna dana, ostvariće zaradu od 32.092 dinara, kaže Stanić.

"Povećanje minimalne cene rada od 11,1 odsto je najveće unazad deset godina i zaista smatramo da će doprineti boljem standardu naših državljana", kaže ona i dodaje da je Ministarstvo finansija učinilo sve da rastereti poslodavce.

Tako će biti smanjena stopu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavca za 0,5 odsto, a sa druge strane povećan je neoporezivi iznos zarade za 1.000 dinara, sa 15.300 na 16.300 dinara.

"Sve to će doprineti kako boljem standardu naših zaposlenih tako i rasterećenju poslodavaca", zaključuje ona.

Stanić kaže da će poslodavci koji okasne sa isplatama zarada za rad u ovoj godini pa ih prenesu u sledeću godinu morati da poštuju novu minimalnu cenu rada.

"Povećanje minimalne cene rada automatski će povećati i sve zarade kod onih poslodavaca koji minimalac koriste kao polaznu osnovu ", kaže ona.

Na pitanje na koliko se radnika u Srbiji odnosi minimalac, ona kaže da je to jako teško reći.

"Minimalna cena rada bi trebalo da bude izuzetak a ne pravilo, nažalost naši poslodavci to tako ne shvataju", ističe ona i dodaje da isplati minimalca morao da prethodi opšti akt poslodavca koji to predviđa.

Ona naglašava da ako minimalna cena rada nije predviđena kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu - onda poslodavac ne može da je isplaćuje.

" Neophodno je i da u samom ugovoru o radu postoji saglasnost zaposlenog da mu se u slučaju poremećaja u radu poslodavca isplaćuje minimalna cena rada", kaže ona i dodaje da poslodavac na šest meseci mora da obaveštava reprezentativni sindikat da li su prestali uslovi zbog kojih je uvedena minimalna cena rada.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner