Početna strana > Hronika > Aleksandar Šapić: Neću učestvovati u gradskoj vlasti ako ne budem izabran za gradonačelnika
Hronika

Aleksandar Šapić: Neću učestvovati u gradskoj vlasti ako ne budem izabran za gradonačelnika

PDF Štampa El. pošta
utorak, 14. novembar 2017.

Predsednik opštine Novi Beograd Aleksandar Šapić ponovio je u Pressingu TV N1 da posle izbora u Beogradu neće učestvovati u gradskoj vlasti ako ne bude izabran za gradonačelnika. Kaže da je razgovor sa svim strankama njegova dužnost, ali da se, poznajući političku scenu, boji da će se svi međusobno lakše dogovoriti nego sa njim.

Šapić je podsetio da je skoro devet godina u lokalnoj politici i smatra da zato ima pravo da veruje da poseduje znanje i iskustvo da stane na čelo Beograda i glavnom gradu da svoj pečat.

“Ne želimo da učestvujemo na političkoj pijaci. Ukoliko ne dobijemo priliku da mi imamo gradonačelnika, poželećemo sreću onima koji žele da budu na vlasti u Beogradu. Nećemo prihvatiti trgovinu”, poručio je on i dodaje da je to samo jedan od uslova, i da to ne znači da će uspeti da se dogovori sa predstavnicima pojedinih stranaka koje ga čak i prihvate za gradonačelnika. 

Šapić odbacuje primedbe da stavom da može da razgovara sa svima drži otvorena vrata za postizborne kombinacije. Kaže da je razgovor sa svim političkim strankama njegova obaveza, jer ona politička grupacija koja pređe cenzus u Beogradu predstavlja minimum 40.000 građana. 

“Razgovor je osnovna stvar svega u životu. Ono što pokazuje moja politička prošlost je da je sa mnom lako razgovarati, a nije lako dogovoriti se”, poručuje predsednik opštine Novi Beograd i podseća da posle opštinskih izbora 2016. nije postigao dogovor o saradnji sa SNS-om i pita se da li bi se čovek koji je politički kalkulant odrekao saradnje sa strankom koja u tom trenutku ima svu vlast u zemlji.

 “Na osnovu dosadašnjeg političkog iskustva, bojim se da će se svi među sobom dogovoriti lakše nego sa mnom”, ocenio je Šapić i dodao da je u poslednjih nekoliko meseci u “unakrsnoj paljbi sa svih strana”, i od strane vlasti i od strane opozicije. 

Ipak, u rasprave takve vrste ne želi da se uključuje, jer zaratiti je, kako kaže, najlakše, a ne želi da se za funkciju gradonačelnika preporučuje tako što će nekoga da hvali ili nekoga da kudi, već na osnovu toga šta radi. 

Kaže i da prethodnih godina nije preterano komentarisao aktuelnu gradsku vlast, jer ne želi da bude taj koji će da sudi da li je neko radio dobro ili loše, ali poručuje i da se ne bi kandidovao na gradskim izborima da ne smatra da posao gradonačelnika može da obavlja bolje nego Siniša Mali.

Ne bih otvorio sva gradilišta istovremeno

Šapić je nekoliko puta tokom emisije rekao da neće nikoga da napada ili osuđuje, ali da je spreman da govori o konkretnim stvarima, pa je tako na konkretno pitanje o infrastrukturnim radovima koji se trenutno odvijaju u Beogradu rekao da lično nikada ne bi otvorio sve radove istovremeno jer se time direktno ugrožava saobraćaj i svakodnevni život Beograđana. 

“Poštujem kad se radi, pitanje je na koji način (…) Mislim da je sve ovo moglo da bude urađeno u prethodne tri, četiri godine”, naveo je Šapić.   Na pitanje da li bi otvaranje više gradilišta istovremeno moglo da ima veze sa predstojećim izborima, Šapić je odgovorio da se “stiče takav utisak”, ali da ne veruje da to može doneti političke poene gradskoj vlasti. 

Govoreći o Beogradu na vodi, Šapič je rekao da je za svaku pohvalu to što je zemljište u Savskom amfiteatru očišćeno, ali da mu ne prija takva vrsta arhitekture u centru grada, kao i da bi lično to zemljište stavio na javnu licitaciju. 

Ipak podseća da su ugovor o tom projektu potpisali Vlada i arapski investitor, a ne gradska vlast, i smatra da ako je izgradnja već započeta, ona mora da se i završi. 

Na pitanje o rušenju objekata u Hercegovačkoj ulici u Savamali, na prostoru gde se upravo realizuje Beograd na vodi, Šapić je rekao da je svakom zdravorazumskom čoveku jasno da je to srušeno na nelegalan način. “Tu nema dileme, svaki normalni čovek to osuđuje”, poručio je on.

Ne sviđa im se Šapić, pa kažnjavaju građane

Šapić je rekao i da kao predsednik opštine Novi Beograd ima slabu saradnju sa gradskim vlastima u Beogradu. Do pre godinu dana, kako kaže, nije bilo velikih opstrukcija, iako nisu uspeli zajedno da realizuju nijedan projekat, ali poslednjih šest meseci u opštinu dolazi budžetska inspekcija i istražuje im se svaki papir. 

“Ne možemo da radimo od kontrola! Ali to je opet njihovo pravo. Mi ćemo sve da izdržimo, jer smatramo da nemamo šta da krijemo. Ako neko želi da kažnjava Novobeograđane zato što im se ja ne dopadam - ja to nikad ne bih radio”, istakao je gost Pressinga. 

Podseća i da je opština Novi Beograd jedina koja u poslednja dva rebalansa budžeta nije dobila dodatne pare iz gradske kase, te da na Novom Beogradu živi petina građana glavnog grada, a opština dobija tek 0,6 odsto sredstava iz gradskog budžeta.

Sa takvim odnosom bolje je, kako kaže, da se beogradske opštine ukinu. “Ukoliko 17 opština participira sa 10 odsto gradskog budžeta, to je sramno. To je centralizacija koja traje 30 godina”, ocenio je Šapić, ističući da opština danas ne može da sredi ni parkić “ukoliko nema vertikalu sa gradom Beogradom”. 

Na konstataciju da je najveća centralizacija gradskih ovlašćenja urađena u vreme kada je gradonačelnik bio Dragan Đilas, a on njegov zamenik, Šapić je rekao da je to bila loša odluka, ali da na nju tada nije mogao da utiče. 

Kaže i da je apsolutna neistina da opština Novi Beograd nije htela da učestvuje u projektu senior kartica, i još jednom je pozvao gradske vlasti da opštini dostave formulare i kartice kako bi se izdavale i na Novom Beogradu. 

Govoreći o odnosu medija prema novobeogradskim vlastima, Šapić je rekao da za pet godina kao predsednik najmnogoljudnije opštine u glavnom gradu, nije bio gost Beogradske hronike na javnom servisu, što je, prema njegovoj oceni, sramota.

Na rušenje nelegalnih objekata nećemo dati ni dinar

Šapić se osvrnuo i na problem nelegalne gradnje, ističući da opština Novi Beograd, od svih u glavnom gradu, ima “apsolutno” najmanji broj divljih objekata i urbanistički je najsređenija. 

Kaže da na teritoriji oštine ima oko 500 nelegalnih objekata, ali da je 98 odsto njih u procesu ozakonjenja, a zakon ne dozvoljava njihovo rušenje sve dok ne bude doneto pravosnažno rešenje. 

Na pitanje što nije uklonjeno onih dva odsto objekata za koje nisu podneti zahtevi za legalizaciju, Šapić je podsetio da na Savskom nasipu letos srušeno blizu 30 objekata na Savskom nasipu, ali da opština više neće ulaziti u proces rušenja jer nema novca.

“Ne bih dao ni dinar za rušenje. Grad Beograd mora da nam da. Od tog jadnog i bednog budžeta od 0,6 odsto, mislite da ću pre da trošim novac za rušenje, nego na projekte”, poručio je Šapić. 

Da bi se problem divlje gradnje rešio na nivou grada, mora prvo da se ubeza proces legalizacije, smatra Šapić, a zatim treba da postoji bolja koordinacija gradskih vlasti i policije, jer kada divlja gradnja počne, inspektor ima ovlašćenja da zatvori gradilište, a radovi se uprkos tome najčešće nastavljaju. 

“Mora da postoji sinhronizacija s policjom. Kad se nastavi izgradnja, policija da interveniše, jer kad se objekat završi, to je gotovo”, smatra Šapić. 

Tokom gostovanja u Pressingu Šapić se osvrnuo i na rad svoje fondacije. Do sad je, kako kaže, prikupljeno preko šest miliona evra, a fondacija ima 350 korisnika, od toga više od 200 dece.

(N1)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner