Početna strana > Hronika > Ajen Lastik: Odnos SAD i Izraela liči na bračnu vezu
Hronika

Ajen Lastik: Odnos SAD i Izraela liči na bračnu vezu

PDF Štampa El. pošta
sreda, 26. avgust 2009.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu sastaje se u sredu (26. avgusta) u Londonu sa DŽordžom Mičelom, specijalnim američkim izaslanikom za izraelsko-palestinski mirovni proces. Tim povodom razgovarali smo sa profesorom Ajenom Lastikom, ekspertom za Bliski Istok na Univerzitetu Pensilvanije. Lastik smatra da okončanje izraelsko-palestinskog konflikta otvara put ka unapređenju odnosa i boljoj saradnji Amerike sa muslimanskim svetom u cilju rešavanja gorućih pitanja u Iraku i Avganistanu.

Prema mišljenju profesora Lastika, administracija predsednika Obame odlučila je da vrši tihi, ali konstantan pritisak na vladu Benjamina Netanjahua da se okrene ka uspostavljanju palestinske države. Prvi uslov za to je zaustavljanje izgradnje jevrejskih naselja na palestinskim teritorijama:

„Odnos Sjedinjenih Država i Izraela je toliko blizak da liči na bračnu vezu u kojoj i najmanja promena predstavlja pritisak. Administracija predsednika Obame vrši sistematski privatni i donekle javni pritisak na Izrael, da prekine izgradnju naselja. Taj pritisak, međutim, stavlja premijera Benjamina Netanjahua u neprijatnu situaciju da bude protiv svojih koalicionih partnera koji su predani ideji ekspanzije jevrejskih naselja. Medjutim, američka strana ne posustaje jer želi da izraelska vlada bude fokusirana na najveću smetnju miru i najmučniji problem za Palestince. Svi dosadašnji mirovni napori izgubili su na verodostojnosti zbog izgradnje tih naselja.“

Istrajan pritisak Vašingtona, takođe, primorava premijera Netanjahua da neprestano uverava domaću javnost, koja dobrim delom ne podržava jevrejska naselja, da politika njegove vlade ne ugrožava bliske američko-izraelske veze, ističe Lustik:

„Lako je videti trenutak kada bi moglo doći do pravih rezultata. To će biti momenat kada Sjedinjene Države budu rešile da u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija glasaju kao što zaista misle. Izrael će preduzeti sve da do toga nikada ne dođe. To je test koji treba očekivati. U slučaju izraelske desničarske vlade, koja želi da Amerika preduzme akciju protiv Irana, doćiće do odugovlačenja sa nadom da nova diplomatska nastojanja dožive sudbinu svih prethodnih i jednostavno nestanu. Pod takvim okolnostima izbijanje novog kruga nasilja je neminovno, posle čega ceo proces kreće iz početka.“

Na pitanje da li Iran predstavlja egzistencijalnu pretnju Izraelu, Ajen Lastik kaže:

„Lično sam tragao za izraelskim ekspertima bezbednosti koji su spremni da kažu da će, ukoliko Iran stekne nuklearnu bombu, napasti Izrael. Nisam mogao da ih nađem. Ozbiljni ljudi u Izraelu ne veruju da bi Iran ikada upotrebio nuklearnu bombu protiv Izraela. To znaju i Sjedinjene Države. S druge strane, u Izraelu postoji masovna podrška za preduzimanje ekstremnih mera protiv Irana. Tvrdnja da Iran predstavlja egzistencijalnu opasnost široko je usvojena u Izraelu. Lično sam prisustvovao sastanku na kojem je Netanjahu, dok još nije bio na vlasti, potpuno nerealno govorio o Iranu. Rekao je takođe da treba činiti ustupke Palestincima ako je to cena da bi Amerika preduzela vojnu akciju protiv Irana. Administracija predsednika Obame je to iskoristila uzvraćajući Netanjahuu da bi Amerika mogla da reši pitanje Irana samo ukoliko Izrael bude efikasan u pogledu rešavanja palestinskog pitanja.“

Naš sagovornik kaže da što se tiče Irana postoji i psihološki aspekt.

„Izrael je naravno nuklearna sila, sa stotinama veoma sofisticiranih nuklearnih oruđa, kao i najsavremenijih sistema za lansiranje tih oruđa. Međutim, iranski predsednik Mahmud Ahmedinedžad, samim pominjanjem holokausta, citiranjem metafora koje mogu različito da se tumače - na primer da Izrael treba zbrisati sa lica zemlje – duboko pogađa Izraelce sa istorijskim iskustvom holokausta. I mada izraelska politička elita ne veruje da je Teheran opasan, izraelski narod se plaši da bi Iran koji se protivi opstanku cionističkog Izraela mogao da zapreti nuklearnim holokaustom.“

Međutim, mali su izgledi da bi Izrael izveo vojne udare na iranske nuklearne instalacije bez američke podrške, zaključuje profesor Ajen Lastik.

(VOA)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner