Početna strana > Rubrike > Ekonomska politika > Program razvoja Srbije od 2010. do 2015. godine
Ekonomska politika

Program razvoja Srbije od 2010. do 2015. godine

PDF Štampa El. pošta
Nenad Popović   
ponedeljak, 31. maj 2010.

Obraćanje dr Nenada Popovića, potpredsednika DSS-a, na predstavljanju „Programa razvoja Srbije 2010–2015. godine“ u Sava centru u Beogradu (30. maj 2010)

Uvod 

Fjodor Mihajlovič Dostojevski rekao je „učiniti novi korak, izgovoriti novu reč, to je nešto čega se ljudi najviše plaše“. Demokratska stranka Srbije nikada se nije plašila. Bila je tu za građane Srbije onda kada je bilo najteže. Kada je bio ugrožen teritorijalni integritet Srbije, vodili smo doslednu politiku i donosili teške odluke. Isto činimo i danas, kada je zbog teške i duboke ekonomske krize ugrožen sam opstanak naše države. Naša stranka je ponovo učinila novi korak i prva u Srbiji donela celoviti program za ekonomski razvoj Srbije. Program koji nudi rešenja za izlazak iz krize i trasira put ekonomskog oporavka Srbije. Ovo je program za zapošljavanje i razvoj domaće privrede. Ovo je program za život!

Danas kada predstavljamo „Program razvoja Srbije od 2010 – 2015. godine“ u rukama držim jedan drugi dokument - program vlade premijera Mirka Cvetkovića na osnovu koga je u julu 2008. godine današnja vlada izabrana.

Prema tom programu, danas, dve godine kasnije, u Srbiji imamo dvesta hiljada novih radnih mesta, dinar je stabilan, naša privreda beleži rast od oko sedam odsto godišnje, Srbija ima tri milijarde evra stranih investicija, a životni standard građana je u porastu. Da li je danas tako? Naravno da nije i to zna svaki građanin ove zemlje.

Naš program nije spisak lepih želja, niti spisak obećanja sastavljen na osnovu istraživanja javnog mnjenja. Naš program je rezultat ozbiljnog rada mnogih ekonomskih i privrednih stučnjaka, analize ekonomskog stanja u kojem se nalazi naša zemlja, i on nudi prava i realna rešenja koja će omogućiti i našoj zemlji, i građanima da žive bolje.

Programi su ono što objedinjuje odgovorne ljude. Kao nacionalno odgovorna stranka, mi smo jedinim celovitim ekonomskim programom na političkoj sceni Srbije dokazali da smo spremni da celu Srbiju ponovo povedemo putem ubrzanog ekonomskog razvoja.

Proces nastajanja programa

Program predstavlja kontinuitet ekonomske politike za koju se DSS zalaže i zasnovan je na nekoliko važnih stranačkih dokumenata:

· Izbornom ekonomskom programu iz 2008. godine;

· Programu razvoja Srbije u uslovima ekonomske krize 2009-2012. godina;

· Deklaraciji o ekonomskoj budućnosti Srbije,

Ovaj program je krovni dokument stranke kojim iskazujemo naš odnos prema ekonomskoj budućnosti Srbije i životu građana Srbije. Njegov petogodišnji planski horizont pokazuje dugoročnu orijentisanost Demokratske Stranke Srbije na stabilnost i ekonomski razvoj.

Celokupni proces izrade ovog programa trajao je više od šest meseci, a u njemu su bili angažovani svi raspoloživi potencijali DSS. Pored Ekonomskog saveta na programu su vrlo aktivno radili svi drugi organi stranke, kao i stručnjaci koji nisu članovi naše stranke, ali podržavaju našu politiku.

U toku rada na ovom programu shvatio sam da naša stranka ne može da izgubi sledeću bitku sa strankama na vlasti kada je ekonomija u pitanju. Garantujem vam da nijedna stranka u Srbiji nema tako dobre kadrove u ekonomiji kao što ih ima DSS.

Siguran sam u nas, siguran sam da naša vizija, ekonomski jake i stabilne Srbije, zasnovane na snažnoj domaćoj privredi i proizvodnji, mora da pobedi.

Glavne poruke programa

Bez zaposlenja, ljudima su uskraćene sve slobode. Ludvig Erhard, tvorac nemačkog posleratnog koncepta razvoja privrede rekao je “tek kada se ostvare pravo na slobodan izbor zanimanja i radnog mesta, te pre svega sloboda potrošnje, možemo očekivati da će narod ponovo uzeti sudbinu u svoje ruke”. Mi hoćemo da građani Srbije postanu ekonomski slobodni jer bez toga nema ni demokratije, niti drugih političkih sloboda.

Dva su ključna cilja našeg ekonomskog programa:

  1. Zapošljavanje

  2. Razvoj domaće privrede.

Da bismo to ostvarili čeka nas mukotrpan, dug i postupan put ekonomskog oporavka i unutrašnje obnove nacionalne privrede.

Ključne privredne grane

Srbija, na žalost, nema značajne izvore nafte, niti dragocenih metala. Najveće prirodno bogatstvo Srbije su njeni građani, a jedina šansa za njihovo blagostanje nisu igre na sreću, već rad. Da bi uposlili građane prvo moramo uposliti domaću privredu.

Za podizanje srpske privrede ključno je ulaganje u četiri privredne grane: 

  1. Građevinarstvo

  2. Poljoprivredu

  3. Energetiku i

  4. Infrastrukturu

Zašto ulaganje u ove četiri grane? Zato što ove četiri grane lančano upošljavaju najveći broj preduzeća iz različitih oblasti privrede, zapošljavaju najveći broj građana i pokreću mehanizaciju koja danas stoji.

Pokretanjem ove četiri privredne grane stimuliše se potrošnja u Srbiji koja je neophodna da bi zemlja izašla iz krize.

Poljoprivreda je naša najuspešnija privredna grana koja je jedina prošle godine ostvarila višak u spoljnotrgovinskoj razmeni od skoro 600 miliona dolara. Seljak je naš najvredniji radnik. A kako mu vraća država? Budžet za poljoprivredu smanjen je tri puta u poslednje dve godine. Rast cena semenske robe, pesticida, dizela je nastavljen jer pada dinar. Samo žito, kukuruz, maline i višnje pojeftinjuju. Takva politika je pogubna za naše seljake. Svi kažu da Vojvodina može da hrani pola Evrope. Sa vlašću koja ima ovakav odnos prema poljoprivredi dobro je da hrani pola Vojvodine. DSS će se zalagati da se državne subvencije poljoprivrednicima povećaju četiri puta, da se obezbede garantovani otkup i stabilne cene. I to obećavamo!

Građevinarstvo je privredna grana koja lančano pokreće najveći broj drugih privrednih grana, od proizvodnje građevinskog materijala koji proizvode srpske kompanije, do usluga u građevinarstvu koje pružaju male i srednje firme, zanatlije i građevinski radnici. Efikasna i jeftina visokogradnja, izgradnja stanova i kuća, važna je ne samo građevinarima, već pre svega stotinama hiljada mladih. Ako nemaju posao, kuću ili stan, kako da našu omladinu odvratimo od nastojanja da sreću potraže izvan Srbije?!

Srbija ima potencijal da bude regionalni lider u energetici. Potpisivanjem ugovora o izgradnji Južnog toka sa Rusijom u našu zemlju će u sledećih pet godina biti uloženo najmanje 1,5 milijardi evra direktnih stranih investicija. Naš elektroenergetski sektor je interesantan za veliki broj stranih investitora. U sledećih nekoliko godina Srbija treba da definiše pristup koji će omogućiti sklapanje strateških i javno-privatnih partnerstava sa svim zainteresovanim stranim kompanijama.

Korišćenje obnovljivih i ekološki čistih energetskih potencijala naših reka, vetra i sunca do sada je potpuno zanemareno. Investicije u tim segmentima energetike u svetu rastu po najbržim stopama. Srbija ima više termalnih izvora energije od Nemačke, ali se njima greje voda u rekama i potocima, a ne stanovi i staklenici. Realizacijom našeg programa pokrenućemo investicije u stvaranje čiste energije, tako da ćemo otkloniti svaki strah da će našoj zemlji ostati dim i pepeo termoelektrana, a struja zemljama u regionu jugoistočne evrope.

Saobraćajna infrastruktura je važna za zapošljavanje, za razvoj nerazvijenih regiona u Srbiji i afirmaciju Srbije kao značajne tranzitne destinacije. Nažalost, zbog loših puteva i visoke cene goriva, pre svega zbog stalnog rasta akciza, Srbija predstavlja crnu rupu na tranzitnoj mapi balkana. Srbija ima najpovoljniji geografski položaj kada je u pitanju tranzit preko njene teritorije. Dosta nam je mnogo priče a malo kilometara puta. Srbiji treba izgradnja, a ne otvaranje saobraćajnica.

Srbija je jedina zemlja izvan Evropske unije kroz koju protiče Dunav, a kakvu korist imamo od toga? Sa našim programom i idejama Dunav će postati KORIDOR ZAPOŠLjAVANjA. Putem modela javnog-privatnog partnerstva obezbedićemo sredstva za izgradnju savremenih luka na Dunavu – sa kontejnerskim i drugim terminalima- poput luka na Rajni i Majni. Činjenica je da je rečni transport jedan od najjeftinijih vidova transporta i da se u budućnosti očekuje njegova ekspanzija. Zbog toga je jasno da ovaj plovni put treba da bude jedan od prioriteta srbije. Dunav je jedini koridor Srbije koji ne može biti zaobiđen na transportnoj mapi Evrope.

Izvori sredstava za realizaciju programa

Mnogi se pitaju odakle ćemo obezbediti sredstva za realizaciju našeg programa?

Prvi i najznačajniji izvor sredstava za realizaciju našeg programa vidimo u odgovornoj politici javnih finansija. Pod sadašnjom vladom deficit je dostigao milijardu evra, a da se pritom nije izgradio nijedan značajan objekat.

Srbija ne može više rasipati sredstva na najveću vladu u regionu. Srbiji treba najstabilnija i najstručnija, a ne najmnogobrojnija vlada. Vreme rasipanja državnih para i zaduživanja radi pokrivanja manjka u budžetu mora biti završeno.

Sadašnja vlada uvodi nove poreze, povećava akcize i dodatno opterećuje privredu svojim neracionalnim merama. Mi ćemo rasteretiti privredu od poreza. Obezbedićemo jedne od najpovoljnijih poreskih uslova u celoj evropi. Cilj naše poreske politike je povećanje zapošljavanja i investicija.

Drugi značajan izvor finansiranja biće i povećanje priliva direktnih stranih investicija. Za DSS nije bilo, niti će biti povlašćenih ulagača. Svaki strani investitor je dobrodošao, ali pod jednakim uslovima kao domaći. Pregovore o ulaganjima nećemo voditi iza zatvorenih vrata, već u vladi i parlamentu.

Politika naše stranke je da nijedan kredit nije skup ako se ulaže u srpsku privredu, a da nijedan nije povoljan ako se ulaže u potrošnju.

Treći izvor sredstava za ulaganje u prioritetne oblasti biće naši logični ekonomski partneri. To su zemlje koje imaju svoje kompanije u Srbiji i kojima je u interesu da srpska privreda normalno radi u vremenu krize. Naši najbliži ekonomski partneri su Rusija i zemlje Evropske unije. Obezbedićemo kredit od Rusije od 4 milijarde evra u sledeće tri godine. Polovina od toga biće direktno uložena u privredu, a druga polovina iskorišćena za zajedničke infrastrukturne projekte.

Sredstva namenjena privredi plasirala bi se preko Fonda za razvoj.

Takođe je neophodno da Srbija ima razvojnu banku preko koje bi se plasirala sredstva iz ovih kredita za zajedničke infrastrukturne projekte. Novoosnovana razvojna banka treba da ima i ćerku banku u Rusiji kako bi podržala zajedničke infrastrukturne projekte, ali i izvoz proizvoda srpskih preduzeća na rusko tržište.

Srbija kakvu DSS želi biće država u kojoj se ne troši više od zarađenog, u kojoj neće samo troškovi života biti evropski, a primanja afrička. Srbija će postati zemlja, gde se plata ne dobija, već zarađuje, gde je rad na njivi težak, ali isplativ, gde je učenje karta za uspeh u karijeri, a ne za inostranstvo, i gde obećanje nije zamena za rezultat.

Demokratska Stranka Srbije neće dopustiti da u Srbiji cenu izlaska iz krize plate oni koji trpe njene najteže posledice. Ne mogu obični građani da snose teret pogrešne ekonomske politike, zakasnelih odluka i nesuglasica, niti treba naša deca da vraćaju kredite kojima se sada želi nadoknaditi pad prihoda i investicija države.

Šta ćemo raditi drugačije?

Sadašnja vlada pomaže privredi tako što upućuje preduzeća da se zadužuju isključivo u bankama, a ona otplaćuje deo njihovih kamata. To je pogrešan način. Većina preduzeća u Srbiji u ovom trenutku ne može da ode u banku i traži kredit, jer već vraća ranije kredite i nema više šta od imovine da stavi pod hipoteku.

Zato Demokratska Stranka Srbije predlaže da se pomoć za privredu dodeljuje najvećim delom preko Fonda za razvoj, i to u mnogo većem obimu nego sada. Ta sredstva moraju da budu dostupna i onim preduzećima koja ne mogu da ispune sve uslove za dobijanje komercijalnih kredita. To moraju da budu krediti na 3 godine, sa periodom počeka od najmanje godinu dana. Tako bi se preduzećima dalo dovoljno vremena da stanu na noge pre nego što krenu sa otplatom kredita.

Vodićemo restriktivnu i realnu monetarnu politiku, koja će obezbediti stabilnost kursa dinara. Poznato je da je kurs uvek odraz stanja u privredi. Bez razvijene privrede i izvoza ne možemo da imamo stabilan dinar. Zalagaćemo se za plivajući, ali stabilan kurs. Naša monetarna politika biće usmerena na razvoj domaće privrede i izvozno orijentisanih preduzeća.

Zapošljavanje, stabilan kurs, razvoj, nemoguće je ostvariti bez rasta izvoza. Zato je izvoz jedan od najvažnijih ciljeva našeg ekonomskog programa. Zalagaćemo se za osnivanje specijalizovane izvozne banke za podršku izvozu srpskih kompanija. Srpska diplomatija mora biti u službi izvoza, jer je izvoz naš nacionalni interes. Potrebni su nam brojni profesionalci za ekonomsku diplomatiju u ruskim republikama, Kini, evropskim zemljama, na Bliskom istoku, ali i na drugim ciljnim tržištima.

Smatramo da pristup države prema pitanju izgradnje saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture mora da se promeni. Neprihvatljivo je da država u vremenu krize zadužuje svoje građane da bi gradila puteve. Mi ćemo puteve graditi putem modela javnog-privatnog partnerstva i koncesija, kao što radi cela Evropa. Više od 70 posto novih puteva u Evropi izgrađeno je na ovaj način.

Železnici je potrebna tek jedna trećina zemljišta koje zauzima autoput, troši upola manje energije po jedinici prevoza i ekološki je prihvatljija od drumskog transporta. Ipak, vozovi u Srbiji danas idu ređe i sporije nego pre trideset godina. Srbija kao značajna tranzitna teritorija ima veliki potencijal za privlačenje stranih investicija u ovoj oblasti. Prioritet će nam biti razvijanje glavnih transportnih centara u Beogradu, Nišu i Novom Sadu, kako bismo omogućili optimalno preusmeravanje drumskog transporta na železnički, kao i povezivanje sa vodnim saobraćajem.

Za ekonomsku revitalizaciju Kosova i Metohije neophodno je obezbediti veću iskorišćenost lokalnih resursa, pružiti neposredne finansijske podsticaje preduzetništvu, razvoju poljoprivrede i radu velikih sistema. Poljoprivrednicima sa Kosova takođe moramo da obezbedimo veće subvencije i garantovani otkup i cene. U saradnji sa međunarodnom zajednicom i strateškim partnerima, pronaći ćemo model da oživimo Trepču. Kada trepča radi - celo Kosovo i Metohija imaju budućnost. Bez posla za ljude nema budućnosti Kosova i Metohije. Predlažemo osnivanje razvojne banke za Kosovo i Metohiju kako bi privrednici sa Kosova imali iste uslove za dobijanje kredita kao u drugim delovima Srbije. Za kredite koje uzimaju privrednici sa Kosova treba da garantuje Garancijski fond Repubike Srbije.

Ova kriza je pokazala da države u kojima je dominantan uslužni sektor i mala privreda ne mogu da obezbede dugoročnu ekonomsku stabilnost. Primeri Grčke, Španije, Portugalije dovoljno govore o mogućim posledicama. 

Zato je jedan od prioriteta našeg programa i očuvanje i razvoj velikih privrednih sistema u prehrambenoj industriji, metalskom kompleksu, građevinarstvu, energetici.

Za poslednjih deset godina broj preduzeća u srbiji koja spadaju u velika je prepolovljen. Za mnoge gradove Srbije je to značilo zatvaranje jedine šanse za zapošljavanje. Otvaranje jednog radnog mesta je skuplje za državu nego podrška očuvanju postojećeg. Zato se zalažemo za formiranje interventnog fonda za podršku velikim privrednim sistemima koji su u mnogim delovima srbije jedina šansa za zapošljavanje.

Sektor malih i srednjih preduzeća vezan je za velike sisteme u funkciji dobavljača, podizvođača i kao deo distributivnih lanaca. Jedno radno mesto u velikom sistemu kreira do deset radnih mesta u sektoru male i srednje privrede. Mala i srednja preduzeća su generator zpošljavnja i zato su izuzetno važna za naš program, ali da bi ona živela moraju postojati veliki privredni sistemi kao njihovi stožeri tehnološkog napretka, izvoza i konkurentnosti na domaćem tržištu.

Dame i gospodo, zdravstveni turizam je jedna od najbrže rastućih grana turizma u svetu. Srbija je još početkom 20. veka bila poznata po svojim banjama i lečilištima, Vrnjačkoj Banji, Soko Banji, Aranđelovcu. Kraljevske porodice iz predratne Evrope su dolazile u Srbiju da se odmaraju i leče. Na žalost u tim banjama su još uvek najlepše građevine koje su podignute za vreme njihovog života. To je potencijal koji možemo i moramo da počnemo da koristimo.

Srbija raspolaže sa, u svetu, priznatim zdravstvenim radnicima. Naši lekari operišu u Americi, Italiji, Sloveniji, a kod nas nemaju gde ili s čim. I pored plaćanja doprinosa građani Srbije su prinuđeni da se leče po inostranstvu ili da plaćaju da ih primi neko preko reda.

Medicinski turizam, zasnovan na povezanosti savremenog lečenja i rehabilitacije u turističkim centrima može da privuče veliki broj turista, zaposli mnoštvo zdravstvenih radnika i pokrene sasvim novu oblast delatnosti od koje već značajno zarađuje Mađarska, Slovenija, a da ne govorimo o drugim razvijenim zemljama Evrope.

Jedna od oblasti koja je takođe među razvojnim prioritetima našeg ekonomskog programa od 2010. do 2015. godine jeste razvoj koncepta misli zeleno, koji danas propagiraju i primenjuju sve razvijene zemlje sveta.

Prikupljanje i upravljanje otpadom može biti velika šansa za zapošljavanje građana Srbije. To je oblast u koju će u sledećih deset godina u Evropi biti investirano 10 milijardi evra, a u kojoj već danas radi gotovo dva miliona ljudi. U Srbiji je stvorena količina otpada slična kao u razvijenim zemljama, ali su investicije u toj grani 30 puta manje.

Korišćenjem otpada kao alternativnog izvora energije Srbija može da ostvari značajne uštede sa aspekta smanjenja potrošnje struje i drugih energenata, dok preduzetništvo u oblasti upravljanja otpadom može da bude prilika za zapošljavanje velikog broja ljudi u narednim godinama.

Jedna od stvari kojima naša država treba da se ponosi jesu naši stručnjaci i inženjeri. Ozbiljna država mora da razvija svoju nauku i da ulaže u svoje stručnjake, a ne da dozvoli da polovina njih na kraju studija ode iz zemlje i proda svoje znanje u svetu. Srbija treba da preorijentiše visoko obrazovanje na stvaranje većeg broja inženjera. Čije će znanje biti primenjivo u proizvodnoj industriji. Zalagaćemo se da najmanje 50 posto svršenih studenata budu inženjeri prirodnih i tehničkih nauka. To je šansa za razvoj tehnologije i tehnike u Srbiji. Praksa pored učenja mora postati sastavni deo obrazovnog procesa. Preduzeća moraju imati prilike da vide šta mladi znaju, a učenici i studenti da vide šta se u privredi traži.

Doznake dijaspore u Srbiju su od tri do pet milijardi dolara godišnje. Gotovo su jednake izvozu Srbije. U velikoj meri taj priliv je izvor stabilnosti i jačanja kursa dinara, ali sama činjenica da smo izvezli u svet više ljudi nego robe je tužno saznanje. Još je tužnije da je malo toga učinjeno da se ti ljudi vrate, makar kao investitori koji ulažu u razvoj srpske privrede. Da bi se to dogodilo moraju postojati uslovi za isplativost ulaganja, posebno u najnerazvijnijim delovima srbije, odakle je najviše ljudi i otišlo.

Kao ponudu za našu dijasporu, ali i za sve druge domaće i strane investitore, u programu smo predvideli stvaranje ekonomskih zona od posebnog značaja. Napravićemo mapu ekonomskih zona u kojima ćemo, u skladu sa stepenom nerazvijenosti, odrediti kategorije poreskih olakšica za zainteresovane investitore. U slučaju najnerazvijenijih opština to znači oslobađanje od plaćanja svih poreza, osim pdv.

Danas je u Srbiji 8 od 10 dinara stranih investicija uloženo u krugu od 50 kilometara oko Beograda. Stvaranjem ekonomskih zona obezbedićemo ulaganja i u druge krajeve srbije.

Demokratska stranka Srbije se zalaže za unapređenje položaja žena u društvu. Mi želimo da žene ponovo rade, da rađaju bez straha da će to biti prepreka njihovom zapošljavanju ili napredovanju. Da učestvuju u odlučivanju i da budu noseći stub privrede, kao što su to u svakoj kući.

Korupcija i kriminal u privredi jedna je od osnovnih kočnica ekonomskog i sveukupnog razvoja zemlje. Šteta od korupcije se ne može iskazati samo novcem koji se pojavljuje u nelegalnim transakcijama, jer su posledice još drastičnije zbog smanjenja poverenja u državne institucije. Zbog toga imamo smanjenje stranih direktnih investicija. Demokratska Stranka Srbije će uraditi sve da Srbija postane država u kojoj postoji vladavina prava, u kojoj je kapital siguran, kao i svako ko pošteno obavlja svoj posao.

Mnogi su me pitali koji deo programa je namenjen mladima. Odgovor je: ceo program je namenjen mladima. Kome je namenjen program ako pruža odgovore na pitanje u vezi sa obrazovanjem, zaposlenjem, otvaranjem privatne radnje, kvalitetom zdravstvene zaštite, zaštitom čovekove okoline, razvojem informacionih tehnologija, reformom penzionog sistema, dijasporom. Ipak moram da istaknem, glavna ideja programa je da kroz zapošljavanje u domaćoj privredi stvorimo uslove da mladi ne budu ponosni samo na to gde su se rodili, već da ponosno tu žive i rade.

Mogu da kažem da je čak i naš pristup unapređenju položaja penzionera, posvećen mladima. Ako ne drugačije onda kroz dostojanstvene penzije koje puno znače unucima i deci, kada dobiju džeparac ili poklone za rođendane. Dostojanstvene penzije za policajca, učitelja, medicinsku sestru – to je cilj reforme koju predlažemo u ovom sektoru. Savet za javnu upravu pod vođstvom gospodina Radojka Obradovića i Dragana Maršićanina napravio je do sada najcelovitiji i najkonzistentniji predlog reforme u ovom domenu. Reforma će obezbediti dugoročnu stabilnost i rast penzija bez rasta doprinosa za fond PIO čime smo pokazali da nećemo davati lažna obećanja, već realna rešenja i za najteže probleme. Da probleme nećemo zaobilaziti, nego rešavati!

Mi nismo obećali blagostanje penzionerima ako dođemo na vlast, ali možemo da obećamo da će penzije rasti, jer predviđamo realne izvore finansiranja i stvaranje penzionog fonda koji će se vremenom mnogo više finansirati iz sopstvenih izvora.

Značajna osobina ekonomskog programa koji predstavljamo je da ima neke osobine živog organizma, jer sadrži brojne nove predloge mera i rešenja za pojedine probleme. Time smo dokazali da uvažavamo realnost vremena u kome se nalazimo. Uostalom, samo ako se uzme u obzir svakodnevni pad vrednosti dinara, već imamo dovoljno razloga da predložimo nove konkretne mere u domenu monetarne politike. Ako se Grčka kriza odrazi i na našu privredu biće potrebno novo prilagođavanje. 

I nadalje će ovaj program biti menjan, prilagođavan, unapređivan, ali ne zato što je nepotpun ili pogrešan, već zato što smo svesni da je u današnjim uslovima globalne ekonomije sposobnost da se brzo reaguje na ekonomske promene - jednako važna kao i doslednost primene ekonomskih principa.

Zaključak

Neki su me pitali šta je to ključno u ovom programu.

Prvo, ključno je to da je ovo program, a ne zbir lepih želja. Ovaj program ne obećava, on traži odgovornost, rad i odricanje zarad budućnosti.

Drugo, on je zasnovan na realnosti, na poznavanju stanja u privredi, na iskustvu brojnih ljudi koji se svaki dan suočavaju sa nelikvidnošću, sa ljudima koji su izgubili posao ili ga nikad nisu ni imali. Sa ljudima čije plate kasne, ili čije tovljenike niko neće da kupi, a mleko da plati. Program su pisali ekonomisti i privrednici, a ne kabinetski pisari, koji kreiraju politiku za privredu u kojoj nisu nikad radili.

Treće, ovo je program za život, jer od plate se živi, a od donacija, subvencija, besplatnih akcija se životari. Mi nudimo program čija je glavna ideja da zaposli Srbiju.

Srbija mora da se menja, ali ne tako što će odbacivati sve što je staro. Srbija mora da bude otvorena za nove ideje i ljude, ali ne tako što će odbacivati iskustvo starijih. Srbija mora tražiti nove ekonomske partnere, ali ne sme zanemarivati jačanje saradnje sa postojećim. Srbija mora postati zemlja sa svetlom budućnošću, ali to ne može postati odricanjem od svoje tradicije. Srbija treba da postane deo Evropske unije, ali nikada bez Kosova i Metohije.

Dragi prijatelji,

Bila mi je velika čast i zadovoljstvo zato što sam pred vama imao priliku da predstavim „Program razvoja Srbije od 2010 – 2015. godine“.

Sada kada smo program predstavili javnosti on je ne samo ono što mi obećavamo građanima već i naša obaveza. Kratko rečeno, danas smo dali reč. A svi u Srbiji znaju šta znači kada Demokratska stranka Srbije da reč.

S druge strane, mi ovaj program nismo objavili kako bi bio eksluzivno naš. Već sutra ćemo ga poslati svim ministrima sadašnje vlade pa i samom premijeru. Poručićemo im - mi želimo dobro Srbiji, pokažite da želite i vi.

Srbija više nema vremena za gubljenje. Promene su nam neophodne kao što je neophodno da odmah počnemo sa primenom ovog programa.

Mi verujemo u Srbiju, našu ekonomiju i naše ljude.

Sprovođenjem ovog programa Srbija ponovo dobija šansu da živi, da se razvija i da nadoknadi propušteno vreme.

Sproveđenjem ovog programa zaposlićemo celu Srbiju.Živela Srbija!

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner