Početna strana > Štampana izdanja > Edicija "Politički život" > Dragan Petrović: Savremeni svet
Edicija "Politički život"

Dragan Petrović: Savremeni svet

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 23. oktobar 2008.

REZIME

Ovaj rad predstavlja analize spoljnopolitičkih događaja u evropskim zemljama tokom perioda 2006-2008. Pretežno su u pitanju radovi o postsovjetskom prostoru (Rusija, Ukrajina, Gruzija i dr.), Francuskoj, Poljskoj, ali i o odnosima Srbije i Crne Gore, nekim spoljnopolitičkim opredeljenjima Srbije. 

Tokom posmatranog perioda prestala je da postoji Državna zajednica Srbije i Crne Gore iako se radi o jednom narodu, zajedničke istorije i etničkog porekla. Faktori i interesi za zajedničku državu Srbije i Crne Gore su dugoročni i oni koji su ovde prezentirani ostaju i u budućnosti kao jasna preporuka za izgradnju državnog pitanja srpskog naroda u celini, jasno uz uvažavanje specifičnosti postojanja crnogorske državnosti kroz istoriju i posebne uloge Crnogoraca u srpskom nacionalnom biću u celini.

Na postsovjetskom prostoru Putinova Rusija je i tokom posmatranog perioda nastavila svoj opšti rast, pa je njena uloga u međunarodnim odnosima i svetskoj ekonomiji nastavila približavanje SAD i čak ugrozila ili pretekla neke druge vodeće države sveta. Većina drugih zemalja ovog prostora, prolazi kroz više problema, uključujući i one koji se tiču spoljnopolitičke orijentacije zemlje ili mogućnosti unutrašnjih podela poput Ukrajine i Gruzije. Ukrajina je podeljena približno na istok zemlje koji je proruski i zapad koji to pretežno nije, iz čega proističu unutrašnje krize i politički i društveni zapleti. Gruzija ima problema zbog spremnosti Abhazije i Južne Osetije da budu nezavisne i nemoći režima Sakašvilija da dostigne demokratske i druge poželjne standarde gruzijskog društva (privredne, socijalne i dr.)

Francuska se pobedom na predsedničkim izborima Nikole Sarkozija našla u negaciji svog poluvekovnog spoljnopolitičkoj i unutrašnjopolitičkog puta V Republike koju su naizmenično vodili degolisti i socijalisti. Sarkozi se u brzom roku našao u velikim problemima i padu popularnosti svoje politike zasnovane na neoliberalnim načelima suprotne degolstičkoj tradiciji stranke koju predvodi.

Poljska iako formalno pripada Evropskoj uniji, predstavlja zemlju «Nove Evrope», koja je često suprotstavljena stavovima vodećih zemalja EU poput Nemačke i Francuske, a nekada i samom Briselu kao sedištu EU. Specifičnost Poljske je i u lošim odnosima prema Rusiji. Novi premijer Tus je uspeo da ove protivrečnosti pomiri, a politička opcija koju on zastupa obećava umereniju politiku Poljske, naravno dok je ova opcija na vlasti u zemlji.

Ovde je posebna pažnja posvećena strateškom prijateljstvu između Rusije i Srbije, što je naročito došlo do izražaja u ovom periodu 2006-2008, posebno zbog ruske pomoći Srbiji oko pitanja Kosova i Metohije, južne srpske pokrajine.

 

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner