Diana Johnstone ponovo dokazuje da je objektivna,nezavisna intelektualka od integriteta.Hvala ovoj hrabroj Amerikanki!
Sramota je sto se ovakvim autorima ne poklanja nikakva(medijska) paznja u Srbiji.A nije ni cudo srbijanski"demokratski"mediji ne mogu da podnesu da neko govori objektivno i sa postovanjem prema S.Milosevicu.
Preporuke:
0
0
2
petak, 12 mart 2010 01:37
Milan Šećerović
I love and admire Diana Johnstone!
Pre tri godine SANU je organizovala višednevni skup posvećen Kosovu na koji je došlo više desetina istaknutih intelektualaca sa svih kontinenata. I gospođa DŽonston je tada bila na tom skupu u Beogradu. SANU je snosila troškove boravka inostranih učesnika skupa, tako da je IGAM, siromašni izdavač njene knjige "Suludi krstaši", imao grdne muke da nahvata sponzore kako bi gospođi DŽonston kupio avionsku kartu (Pariz-Beograd-Pariz). "Demokratska" vlada, "demokratska" štampa i "demokratski" nacionalni TV javni servis praktično su bojkotovali ovaj skup. I sve učesnike, uključujući gospođu DŽonston. Jedino je gospođa Sanda Rašković-Ivić (tada predsednica Koordinacionog centra za Kosovo) pokazala dužno poštovanje i ličnu zahvalnost gospođi DŽonston organizujući večeru u njenu čast.
Preporuke:
0
0
3
petak, 12 mart 2010 04:17
Breaking Serbia!
Postena i tacna analiza projekta razaranja Jugoslavije, koji je dao rezultate, uz mnogo krvi. Sad prisustvujemo reprizi tih zbivanja - ali bez krvi, samo tihim davljenjem, i samo u Srbiji, i samo sa domacim akterima. Koji su preuzeli od nasih ondasnjih neprijatelja ulogu razaraca Srbije, nakon sto su ih bas ti srpski neprijatelji doveli na vlast! Nasi prijatelji iz sveta, kojih ipak ima, i koji su gotovo po pravilu umni ljudi (Handke, Harold Pinter, Comski, francuski general Galoa), jos ce biti uzasnuti sta ce Srbima sve raditi - Srbi! Koji se stide sto su Srbi, pa u redu stoje pred evropskim septickim jamama, da u tu jamu svaki gurne vlastitu mater i vlastiti narod. Jos cete se Vi cuditi kakvo su zlo Srbi, drago gospodjo! Ko sebi zlo radi - najgori je, Srbi ili zlo sebi cine, ili ga strpljivo podnose. Nas nestaje, pre Vasim ocima, draga gospodjo! Da prodje jos koja godina, nekadasnji i sadasnji jos-Srbi napadace Vas sto mislite ovako kako mislite. Srbi su na korak od toga da postanu anti-Srbi, i to masovno.
Preporuke:
0
0
4
petak, 12 mart 2010 05:11
ML
Uz dužno poštovanje prema nevinim žrtvama bilo kad i bilo gde, moram ipak da podsetim da decu u Jasenovcu nije imao ko da oplakuje pošto su ih poubijali zajedno s majkama, a na koje načine - znam, ali kad god imam priliku negde da osvežim pamćenje, izbegavam, pošto čovek lako od toga može da doživi srčani udar.
A ono što vlast zemlje koja još uvek ima petlju da vređa istoriju nazivajući se srpskim imenom, čini sada povodom tzv. Rezolucije o Srebrenici, ne mogu nikako drugačije da okvalifikujem nego perverzijom i političkom nekrofilijom.
Preporuke:
0
0
5
petak, 12 mart 2010 05:34
Kiza
U moru post-ratne propagande po Zapadnim medijima, analiticka objektivnost gospodje Dzonson je osvezavajuca. Gotovo u svemu pokazuje da najbolje razume balkansku situaciju. A sto je sadasnji drugosrpski rezim ne postuje, to ne cudi. Ne razumem jedino zasto Djindjica naziva nacionalistom, jer taj epitet nikako ne moze pripasti nekome ko je pozivao na bombardovanje sopstvenog naroda. Mozda u cisto deklarativnom smislu, koliko je i sadasnji rezim za Kosovo.
Preporuke:
0
0
6
petak, 12 mart 2010 12:54
zvezdarac
Naklon do zemlje gospođi DŽonston. Malo šta se može zameriti ili dodati njenim stavovima. Pretpostavljam da će NSPM ovaj intervju prevesti i objaviti na srpskom.
Oglašavanje ovakvih zapadnih mislilaca mora da nam ulije nadu. Treba biti ubeđen da će se reči gospođe DŽonston obistiniti:
I am confident that my critical appraisal of ICTY will be justified by history.
Iskoristio bih priliku da apostrofiram nešto što sam i samo pisao na ovim stranicama, a što gospođa DŽonston potvrđuje:
Germany persuaded the United States and the European Union to accept the Croatian claim without ever seriously considering the Serbian argument.
The "revenge" against Serbia, and detachment of former Austro-Hungarian territories within Yugoslavia, harks back to World War I.
Nemačka i Austrija su istorijski i trajni neprijatelji Srbije. Tome je umnogome doprineo period pre sto godina, izbijanje i tok prvog svetskog rata, na čiji su konačni ishod dosta uticale Cerska i Kolubarska bitka. U budućnosti možemo očekivati da se antisrpsko ponašanje SAD i Britanije možda i obrne, ali Nemačke nikad. Nemačka i Austrija će nastaviti da sponzorišu rasparčavanje Srbije, što se posebno odnosi na Vojvodinu. Činjenica da se u EU sve više oseća rukovođenje Berlina nikako Srbiji ne ide na ruku.
Preporuke:
0
0
7
petak, 12 mart 2010 15:20
skituljko
@zvedarac
Ne bih se složio sa vašom konstatacijom da će pre Amerika i Britanija promeniti svoju politiku prema Srbima nego Nemačka. Naima, u prve dve postoji daleko veća rusofobičnost, a srbofobija nije ništa drugo do ogranak nje. Sa druge strane postoji određena šansa da Nemačka u budućnosti bude partner Rusije što automatski znači da će njen stav prema Srbima biti znatno povoljniji nego do sada. I ono najvažnije, Nemci kada su neprijatelji oni to pokazuju otvoreno i jasno dok anglosaksonska družina to radi lukavo i podmuklo, a tako je mnogo opasnije.
Preporuke:
0
0
8
petak, 12 mart 2010 17:14
Dejan
Odličan intervju!
To se zove analitika, kad Amerikanka toliko dobro poznaje situaciju u Jugoslaviji da nama lokalcima otvori oči.
Ono što zabrinjava je što zapadne sile imaju mnoštvo sličnih analitičara, koji su sve ovo takođe znali. Samo mi nismo mogli da iznedrimo ljude sposobne da nas što bolje provuku kroz smutna vremena. Tako je bilo 90-ih, tako je i danas.
Ne može elita da bude bolja od naroda iz koga je potekla.
Preporuke:
0
0
9
petak, 12 mart 2010 17:22
Lubisha Yovanovich, Belgrade
One can but admire Ms Johnstone's expertise and objectiveness in the matter she discusses in the interview. How could they be used more effectively to the benefit of truth and justice in this troubled region?
Preporuke:
0
0
10
petak, 12 mart 2010 20:49
Canadian Commentary, Part 1
Reading this succinct and intelligent analysis I came across the Richard Holbrooke's name. This reminded me of a story which I personally heard in Germany some 10 years ago.
I'd like to share it here, as it may be of interest to your readers. Maybe a missing piece of the humongous puzzle called the Yugoslav Wars of Succession... Please be patient and read to the end. That's when it gets interesting.
In the summer of 2000 I met a retired dentist from Fürth, a city close to Nuremberg. This gentleman was a former Volksdeutscher from Osijek. Although I know his real name, for privacy's sake I'll call him "Otto" here.
During World War II "Otto" was a member of the Waffen-SS, althogh only low-ranking a non-commissioned officer (Unterscharführer). His main duty was to recruit people for the 13th Gebirgs-Division of the Waffen-SS, known as the "Handschar-Division". They were operating mainly in Eastern Bosnia. "Otto's" servant and bodyguard was a local Muslim fellow named Meho Nalbantic. When the war was drawing to a close and German units were in retreat towards Austria, Meho dumped his uniform and blended among the many displaced civilians in his war-ravaged country. Good old "Otto" got himself arrested by Americans somewhere in Austria and survived his captivity without much discomfort. He didn't know what happened to his Bosnian Muslim friend. What he knew was that Meho had a brother with Tito's partizans. Their father shrewdly sent one of his sons to the Communists, the other to the Nazis (or maybe to the Ustashi), hoping that the one who emerges victorious would save the other one from the shooting squad. And indeed, two decades later, after Tito's general amnesty allowed him to return to his former homeland, "Otto" found out that this was exactly what had happened.
Preporuke:
0
0
11
petak, 12 mart 2010 20:50
Canadian Commentary, Part 2
Now, one of the two, Meho or his brother, had a daughter. And if the German dentist, did not lie (I had no reason to believe he did), that daughter eventually became Richard Holbrookes first wife.
I know that Kati Marton (a Hungarian) is mentioned as R.H.'s wife in his official biography (Who-is-Who, Wikipedia, etc.), but it could well be that this part was coveniently airbrushed.
Maybe there's more that some of your readers might know.
Of course, "guilt by association" (or by family ties) is not a rule. But if the above is true, it may be an explanation of the vitriolic hatred towards the Serbs, that R.H. has shown more than once.
Preporuke:
0
0
12
petak, 12 mart 2010 21:44
Peter RV
Nije cudo da Dajana Dzonston nije dobrodosla kod nasih danjasnih vlasti. Svaka asocijacija sa njom bi nasim vlastodrscima upropastila njihovu brizljivo sagradjenu karijeru.(Sto Dajana treba da
analizuje, kad nam je sve jasno analizirano od strane nase Natase i Sonje?).
Nevjerovatno je kako ova novinarka ima takav 'grasp' za situaciju na Balkanu.
Jedan pasus njenoga gornjega intervjua, mi je narocito znacajan jer se poklapa sa mojim misljenjem (koji mi se ne dozvoljava da izlozim na ovome sajtu). Evo ga,
"..Some US leaders thought that siding with the Muslim party in Bosnia would make a good impression in the Muslim world, counterbalancing US support to Israel. The late influential Congressman Tom Lantos, who was chairman of the House foreign affairs committee, called US support for the Bosnian Muslims and Kosovo independence "just a reminder to the predominantly Muslim-led governments in this world" that "the United States leads the way for creation of a predominantly Muslim country in the very heart of Europe." Support to Bosnian Muslims was strongly advocated by the pro-Israel neo-conservatives. It is hard to believe that neo-con guru Richard Perle served as advisor to Muslim leader Izetbegovic at the Dayton peace talks with no private agenda of his own. The Clinton administration found it natural to do a favor to the Afghan mujahidin (which then included Osama bin Laden), whom they had supported and used against the Soviet Union, by helping them fight the Orthodox Christian Serbs in the Bosnian civil war."
Preporuke:
0
0
13
petak, 12 mart 2010 23:22
Dejan
@ Canadian commentary
Vrlo zanimljiva priča. Mislim da zarad svih čitalaca NSPM treba da je napišete i na srpskom.
Kao što bi trebao da se prevede i ovaj intervju.
Preporuke:
0
0
14
subota, 13 mart 2010 20:36
Milan Purić
U svom tekstu 24.03 2009.: http://www.nspm.rs/srbija-i-nato/milosrdni-nekom-andjeo-a-nekom-djavo.html gotovo u potpunosti sam izneo slične uzroke raspada SFRJ.Tekst sam završio:
"Na našu i sreću drugih „Milosrdnom anđelu“ dobrano su potkresana krila. Dramatična promena jednopolarnog sveta u multipolarni desila se tako reći u trenutku. Nova svetska geopolitička scena polako ide u pravcu uspostavljanja sistema vrednosti u kome je na potkresanim krilima Belog anđela počelo da niče paperje."
Puno je argumenata i autora koji su sve vreme iznosili činjenice i stvarne uzroke događaja na prostoru balkana na kraju dvadesetog veka.Mislim da se sada od strane ozbiljnih novoustanovljenih centara moći na planeti samo čeka pogodan trenutak i povod pa da se istina učini dostupna većini stanovnika Planete.Belom anđelu jačaju krila.
Preporuke:
0
0
15
utorak, 23 mart 2010 00:12
Vecno hvala
Ovoj zeni i svim ostalim inostranim borcima za istinu Srpskog stradanja bi trebalo sagraditi spomenik u sred Kalemegdana cim se rastosiljamo sadasnjeg rezima. Sa sada bi bar mogli kupovati sto vise njenih knjiga. Neka joj bog podari zdravlje i dug zivot.
.jpg)
Sramota je sto se ovakvim autorima ne poklanja nikakva(medijska) paznja u Srbiji.A nije ni cudo srbijanski"demokratski"mediji ne mogu da podnesu da neko govori objektivno i sa postovanjem prema S.Milosevicu.
Pre tri godine SANU je organizovala višednevni skup posvećen Kosovu na koji je došlo više desetina istaknutih intelektualaca sa svih kontinenata. I gospođa DŽonston je tada bila na tom skupu u Beogradu. SANU je snosila troškove boravka inostranih učesnika skupa, tako da je IGAM, siromašni izdavač njene knjige "Suludi krstaši", imao grdne muke da nahvata sponzore kako bi gospođi DŽonston kupio avionsku kartu (Pariz-Beograd-Pariz). "Demokratska" vlada, "demokratska" štampa i "demokratski" nacionalni TV javni servis praktično su bojkotovali ovaj skup. I sve učesnike, uključujući gospođu DŽonston. Jedino je gospođa Sanda Rašković-Ivić (tada predsednica Koordinacionog centra za Kosovo) pokazala dužno poštovanje i ličnu zahvalnost gospođi DŽonston organizujući večeru u njenu čast.
A ono što vlast zemlje koja još uvek ima petlju da vređa istoriju nazivajući se srpskim imenom, čini sada povodom tzv. Rezolucije o Srebrenici, ne mogu nikako drugačije da okvalifikujem nego perverzijom i političkom nekrofilijom.
Oglašavanje ovakvih zapadnih mislilaca mora da nam ulije nadu. Treba biti ubeđen da će se reči gospođe DŽonston obistiniti:
Iskoristio bih priliku da apostrofiram nešto što sam i samo pisao na ovim stranicama, a što gospođa DŽonston potvrđuje:
The "revenge" against Serbia, and detachment of former Austro-Hungarian territories within Yugoslavia, harks back to World War I.
Nemačka i Austrija su istorijski i trajni neprijatelji Srbije. Tome je umnogome doprineo period pre sto godina, izbijanje i tok prvog svetskog rata, na čiji su konačni ishod dosta uticale Cerska i Kolubarska bitka. U budućnosti možemo očekivati da se antisrpsko ponašanje SAD i Britanije možda i obrne, ali Nemačke nikad. Nemačka i Austrija će nastaviti da sponzorišu rasparčavanje Srbije, što se posebno odnosi na Vojvodinu. Činjenica da se u EU sve više oseća rukovođenje Berlina nikako Srbiji ne ide na ruku.
Ne bih se složio sa vašom konstatacijom da će pre Amerika i Britanija promeniti svoju politiku prema Srbima nego Nemačka. Naima, u prve dve postoji daleko veća rusofobičnost, a srbofobija nije ništa drugo do ogranak nje. Sa druge strane postoji određena šansa da Nemačka u budućnosti bude partner Rusije što automatski znači da će njen stav prema Srbima biti znatno povoljniji nego do sada. I ono najvažnije, Nemci kada su neprijatelji oni to pokazuju otvoreno i jasno dok anglosaksonska družina to radi lukavo i podmuklo, a tako je mnogo opasnije.
To se zove analitika, kad Amerikanka toliko dobro poznaje situaciju u Jugoslaviji da nama lokalcima otvori oči.
Ono što zabrinjava je što zapadne sile imaju mnoštvo sličnih analitičara, koji su sve ovo takođe znali. Samo mi nismo mogli da iznedrimo ljude sposobne da nas što bolje provuku kroz smutna vremena. Tako je bilo 90-ih, tako je i danas.
Ne može elita da bude bolja od naroda iz koga je potekla.
I'd like to share it here, as it may be of interest to your readers. Maybe a missing piece of the humongous puzzle called the Yugoslav Wars of Succession... Please be patient and read to the end. That's when it gets interesting.
In the summer of 2000 I met a retired dentist from Fürth, a city close to Nuremberg. This gentleman was a former Volksdeutscher from Osijek. Although I know his real name, for privacy's sake I'll call him "Otto" here.
During World War II "Otto" was a member of the Waffen-SS, althogh only low-ranking a non-commissioned officer (Unterscharführer). His main duty was to recruit people for the 13th Gebirgs-Division of the Waffen-SS, known as the "Handschar-Division". They were operating mainly in Eastern Bosnia. "Otto's" servant and bodyguard was a local Muslim fellow named Meho Nalbantic. When the war was drawing to a close and German units were in retreat towards Austria, Meho dumped his uniform and blended among the many displaced civilians in his war-ravaged country. Good old "Otto" got himself arrested by Americans somewhere in Austria and survived his captivity without much discomfort. He didn't know what happened to his Bosnian Muslim friend. What he knew was that Meho had a brother with Tito's partizans. Their father shrewdly sent one of his sons to the Communists, the other to the Nazis (or maybe to the Ustashi), hoping that the one who emerges victorious would save the other one from the shooting squad. And indeed, two decades later, after Tito's general amnesty allowed him to return to his former homeland, "Otto" found out that this was exactly what had happened.
I know that Kati Marton (a Hungarian) is mentioned as R.H.'s wife in his official biography (Who-is-Who, Wikipedia, etc.), but it could well be that this part was coveniently airbrushed.
Maybe there's more that some of your readers might know.
Of course, "guilt by association" (or by family ties) is not a rule. But if the above is true, it may be an explanation of the vitriolic hatred towards the Serbs, that R.H. has shown more than once.
analizuje, kad nam je sve jasno analizirano od strane nase Natase i Sonje?).
Nevjerovatno je kako ova novinarka ima takav 'grasp' za situaciju na Balkanu.
Jedan pasus njenoga gornjega intervjua, mi je narocito znacajan jer se poklapa sa mojim misljenjem (koji mi se ne dozvoljava da izlozim na ovome sajtu). Evo ga,
"..Some US leaders thought that siding with the Muslim party in Bosnia would make a good impression in the Muslim world, counterbalancing US support to Israel. The late influential Congressman Tom Lantos, who was chairman of the House foreign affairs committee, called US support for the Bosnian Muslims and Kosovo independence "just a reminder to the predominantly Muslim-led governments in this world" that "the United States leads the way for creation of a predominantly Muslim country in the very heart of Europe." Support to Bosnian Muslims was strongly advocated by the pro-Israel neo-conservatives. It is hard to believe that neo-con guru Richard Perle served as advisor to Muslim leader Izetbegovic at the Dayton peace talks with no private agenda of his own. The Clinton administration found it natural to do a favor to the Afghan mujahidin (which then included Osama bin Laden), whom they had supported and used against the Soviet Union, by helping them fight the Orthodox Christian Serbs in the Bosnian civil war."
Vrlo zanimljiva priča. Mislim da zarad svih čitalaca NSPM treba da je napišete i na srpskom.
Kao što bi trebao da se prevede i ovaj intervju.
"Na našu i sreću drugih „Milosrdnom anđelu“ dobrano su potkresana krila. Dramatična promena jednopolarnog sveta u multipolarni desila se tako reći u trenutku. Nova svetska geopolitička scena polako ide u pravcu uspostavljanja sistema vrednosti u kome je na potkresanim krilima Belog anđela počelo da niče paperje."
Puno je argumenata i autora koji su sve vreme iznosili činjenice i stvarne uzroke događaja na prostoru balkana na kraju dvadesetog veka.Mislim da se sada od strane ozbiljnih novoustanovljenih centara moći na planeti samo čeka pogodan trenutak i povod pa da se istina učini dostupna većini stanovnika Planete.Belom anđelu jačaju krila.