Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

Uspon švedskog krimića ili Zašto je Hening Mankel omiljeni pisac Slavoja Žižeka?

Komentari (13) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 ponedeljak, 01 februar 2010 13:40
Pavle
Hvala za preporuku! Odlican tekst.
Preporuke:
0
0
2 ponedeljak, 01 februar 2010 14:06
Mitrofan
Odlično!
Preporuke:
0
0
3 ponedeljak, 01 februar 2010 16:12
Danski Srbin
Mi u Danskoj imamo imamo priliku da gledamo nekoliko Svedskih TV stanica.
Pravo je uzivanje pratiti Svedske serije i gledati Svedske filmove ,nasuprot dosadnim i bizarnim Holivudskim pricama tipa "Lopovi i zandari" punih nasilja.
Sve je Svedsko kvalitetno pocev od prica Arstid Lingrin pa do Kurta Valandera.Vi ste vrlo dobro obavesteni o Svedskoj produkciji krimi romana i TV krimi prica.Cudi me da niste primetili seriju o inspektoru Beck-u ,koga bih ja najradje nazvao "obican heroj".Njegova grupa, pored ostalih , ima jednog saradnika-grmelja koga se svi plase, cerku koja ga izludjuje i komsiju invalida sa kojim pije konjak i koji ga izbacuje iz balansa svojim filozofijama.
Treba primetiti da je Svedska iz tih prica vrlo interesantna zemlja ,dok je u stvarnosti najbolji primer "dosadne" zemlje visoke organizacije i standarda.
Preporuke:
0
0
4 ponedeljak, 01 februar 2010 16:44
BB jedan
O licemernom aspektu humanitarnog angažmana velikih korporacija napisane su stotine studija, pa nije jasno zašto autor tu notornost pripisuje Žižeku i nekoj njegovoj „tezi“. Naime, posle antiglobalističkih demonstracija u Sijetlu, tadašnji generalni sekretar UN, Kofi Anan, lansirao je januara 1999. na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu ideju o partnerstvu između sveta biznisa i civilnog društva. To partnerstvo, ili Globalni ugovor (Global Compact), trebalo je da omogući da „globalno tržište dobije ljudski lik“. Izvršni direktori multinacionalnih kompanija su pozvani da se pridruže „globalnom ugovoru o prihvatanju univerzalnih vrednosti i principa“ i da u svoje poslovne strategije uključe „pored imperativa konkurentnosti i principe socijalne odgovornosti“. Među korporacijama koje su prve pristupile Globalnom ugovoru našle su se upravo one koje najviše krše ljudska prava i ekološke propise - Shell, BP Amoco, Rio Tinto, Novartis, Suez Lyonnaise des Eaux, ABB...

U poslednje dve decenije ideja o humanitarnom angažmanu korporacija je u potpunosti kompromitovana. Pored antiglobalista, mnogi teoretičari - politikolozi, pravnici, sociolozi, ekonomisti...- idu i dalje u kritici te ideje, jer smatraju da ona utire put uznemirujućoj zameni teza: socijalna funkcija i poštovanje ljudskih prava se prepuštaju korporacijama kao poželjna ali fakultativna obaveza umesto da se njihova primena i poštovanje podrazumevaju kao nešto obavezno što je pre svega u nadležnosti DRŽAVE. Možda je Žižek na liniji tih kritika, ali to u svakom slučaju niti je njegova ideja niti je njegova „teza“. Osim toga, njegove ideje o ulozi države nisu baš najjasnije a ova tema zadire upravo u to pitanje: ko je nosilac socijalne funkcije – da li je to država ili su to korporacije; da li je to obaveza čije neispunjenje se sankcioniše ili je socijalna funkcija stvar nečije dobre volje.
Preporuke:
0
0
5 ponedeljak, 01 februar 2010 18:21
kabum
Da, slazem se da je potpuna besmislica i licemerje pozivati multinacionalne korporacije da "vrate dug drustvu" (Gejts), tj. na nekakvu socijalnu odgovornost. Te korporacije zaposljavaju citave armije ljudi, omogucujuci im hleb nasusni i krov nad glavom. Kakva dodatnu socijalnu odgovornost treba da oni pokazuju? Mozda samo da "peru savest" pred komunistickim egzorcistima i njihovim komicnim karikaturama, poput Zizeka, koji u onima koji su pobili milione ljudi u proslom veku slavi viziju izbavljenja od kapitalistickog Zla...
Sto se tice Svedske i drzave blagostanja, taj projekat je od devedesetih (tj. od pobede konzervativaca, predvodjenih danasnjim ministrom inostranih poslova, Karlom Bildtom), na putu demontaze, odnosno, i Svedska je u nekoj vrsti tranzicije od mastodontske socijalne drzave ka liberalnom kapitalizmu. To je vazna stvar, koja omogucuje refleksiju u svedskom drustvu o tamnoj strani opevane drzave blagostanja. To autor ne primecuje, naravno, nego se radije priklanja dubioznoj Zizekovoj egzegezi kapitalistickog socijalnog licemerja. Steta.
Inace, svedska "drzava blagostanja", kojoj autor pripisuje lepu buducnost (uprkos tome sto su je se odrekli i sami svedjani, al nema veze), samo je produzetak nedemontiranog nacional-socijalistickog ekonomskog sistema (dakle, denacifikacija nije ni tu izvrsena, kao ni u vecini drzava clanica EU). Dobro je da se ta veza sve vise primecuje, posto se na drzavu blagostanja gleda kao na "treci put" - "izmedju krajnosti" komunizma i kapitalizma - tacno onako kako su i sami nacisti gledali na svoj projekat. U stvari, "drzava blagostanja" je samo nesto ublazena verzija komunisticke planske privrede, cije smo blagodeti imali i sami prilike da upoznamo. Daleko joj lepa kuca.
Preporuke:
0
0
6 ponedeljak, 01 februar 2010 23:00
Neško
Samo nekoliko ispravki u vezi nepravilnog pisanja i izgovaranja švedskih imena. Tradicija (pravilo?) u srpskom jeziku je "posrbljavanje" imena ali tako da srpski izgovor što više zvuči kao original. Za Berjmana (srpski Bergman) je kasno jer je već udomaćen pogrešan "transkript". Za ostale valjda još nije pa bih samo sugerisao slijedeće:
1. Stig Laršon znači čisto R (i to dugo) i izgovara se na švedskom skoro identično srpskom.
2. Kurt Valander - "u" nije baš skroz srpsko (u švedskom je najčešće "o" čisto srpsko "u", ponekad kao srpsko "o" ispred naglašenog suglasnika, dok za "u" ne postoji odgovrajući glas u srpskom) ali bez bolje alternative najpribližnije je "u" i izgovara se u dahu sa naglaskom na "t" (r se skoro ne čuje). U "Valander" - "a" je negdje između srpskog "a" i "o" ali daleko bliže "a" nego "o", kratko "a" sa naglašenim "dugim" "l"
3. Elisabet sa dugim naglašenim "i", donekle muklim "s", nikada i bukvalno nikada "z" koje ne postoji u švedskom ni kao sličan glas, recimo Lazar izgovaraju sam nekim muklim "dugim" "s". "Z" ne mogu da "prelome".
4. Ingmar Bergman - najispravnije kao jedan glas "ng" "provučen" kroz nos ("njakavo" ng), Berjman (Bergman) sa naglašenim dugim "j" (u stvari najpravilnije bi se pisalo kao Berijman sa kratkim "i")
5. Astrid Lindgri(j)en - Astrid kao što je i dosada bilo, dok je u prezimenu dugo "e" sa nečujnim "j" ("ie" više kao dvoglas).

Nisam lingvista tako da "apelujem" da se moje laičko objašnjenje ne kritikuje zbog eventualno pogrešno upotrebljenih stručnih izraza.
Preporuke:
0
0
7 ponedeljak, 01 februar 2010 23:34
Neško
Za "kabum" i ostale :)

Po meni potpuno pogrešna interpretacija i percepcija Švedske socijalne države i političkog sistema.

Tzv. "desnica"je doživila poraz do nogu sredinom devedesetih kada je isti taj Bil(d)t bukvlno "pobjegao" iz lokalne (nacionalne) politike da bi se uhljebio kao Visoki predstavnik (Gubernator) u BiH.
Na sledeća tri izbora (prve dvije dvije godine Karlson pa predaja Personu + 10) i punih 10 godina socijalista Peršon je bez pretjerivanja dominirao poličkom scenom i da Ana Lin(d)t nije ubijena vjerovatno bi to, pored Peršonovog (polu)nepotizma, narcisoidnosti/oholosti i zasićenošću politikom kao i potcjenjivanjem protivnika, još uvijek bio slučaj.
"Nova Desnica" (Nymoderater) kako ju je promovisao Rajnfel(d)t je u suštini obledalo Blerovih laburista koji su se približili centru sa lijeve strane dok su se moderati sasvim približili centru sa desne strane (rizikujući da odgrizu recimo dovoljno glasova od Centerpartiet, već aktuelno, i eventualno "hrišćanskih demokrata" i tako ih dovedu ispod cenzusa i time poklone 2 do čak 5 procenta ljevici). Kako stvari stoje jedino što "desnicu" drži u životu je katastrofalni vođa socijalista Mona Salin koja zbog skandala već jednom bila prisiljena da se povuče, bez višeg obrazovanja, karijerni političar i retorički dosta inferiornija od Rajnfel(d)ta.
Pored toga već sada je procijena da će biti jako tijesno. "Desnica" ima podršku većine medija (imala je i dok je bila u opoziciji), a sada i sa javnim servisom iza sebe i pored kud i kamo ozbiljnijih skandala (vjerujte da bi to čak i u Srbiji bilo na listi prvih 10) od bilo kojeg u redovima socijalista zadnjih 15-20 godina to socijalisti ili nisu sposobni ili omogućeni da politčki iskoriste. Kako su razapinjali socijaliste za relativno bezalezne stvari i prisiljavali ih na ostavke/defanzivu, dok skoro preko noći prelaze preko ozbiljnih skandala desnice.
Nastavak slijedi (koncept socijalne države) ...
Preporuke:
0
0
8 utorak, 02 februar 2010 00:04
Napomena @srpskom Dancu
Izgleda da niste zapazili da Dimitrije Vojnov nije gledao švedske serije, te nije mogao zapaziti seriju koju vi pominjete - inspektor Bek. Autor uglavnom "prepričava" vidjenje i stavove S. Žižeka.
A S. Žižek je stručnjak za sve. Sada saznajemo da se treba udubiti i u njegovo filozofsko - sociološko-psihološko tumačenje švedskih TV serija.
Slavoj Žižek je uočio šta je u današnjem "intelektualnom" svetu profitabilno, biti interesantan po svaku cenu. Po cenu haosa u glavi, površnosti.....Ono što mi nije jasno, to je fascinacija, pretežno mlađih intelektualaca, misaonom univerzumu (čitaj haosu) Slavoja Žižeka. Pa tako i Dimitrija Vojnova.
Preporuke:
0
0
9 utorak, 02 februar 2010 00:15
Neško
Nastavak:

Koncept socijlne države ili "države blagostanja" ni približno nije napušten. Ako bi se uporedila politika i retorika moderata iy Bildtovog vremena i danas to je skoro kao razlika između opšteg shvatanja/prihvatanja liberlizma prije i poslije 2009-te. Neću da nabrajam razlike i rezultate - katastrofa početka 90-tih i solidna ekonomska politika čak i u doba ekonomske krize. Koga interesuje može da nađe dosta na internetu.
Pored toga JEDINA partija koja niti je podržala bombardovanje Srbije niti priznanje "Kosove" (upravo suprotno) su bivši komunisti/danas Vensterpartiet (čista ljevica, još više na lijevo nego socijalisti) i ako bih kojim slučajem izašao na glasanje njima bih dao glas. Pošto sami nemaju nikakvih šansi da vladaju, a socijalisti im samo traže podršku, ali im nikada nisu dopustili da učestvuju u vlasti što će vjerovatno biti prisiljeni posle sledećih izbora nije bilo razloga da im se daje glas.
Švedska ekonomija je primjer kako jedna moderna socijalistička (socijalna) zemlja (država) može uspješno da funkcioniše. Na žalost zbog pristupa EU Švedska je izbubila mnoge poluge vođenja samostalne ekonomske politike. Srećom nije ušla u EMU zonu pa može da vodi svoju monetranu politiku. Švedska "država blagostanja" je u krizi zbog sve većeg broja penzionera (tek dolaѕi najveći talas rođenih 40-tih). Država je pametno "uvezla" preko 40.000 izbjeglica iz BiH mahom mlađih, solidno školovanih, "svijetle" puti i time osvježila krv i okrenula demografske trendove. Pored toga zbog konkurencije najviše sa dalekog istoka (jeftine, a školovane radne snage i donekle samozavaravanja i samodovoljnosti) gubi pozicija u svijetu.
Usprkos svemu Švedska je: H&M, Volvo, Skania, Ericsson, (djelimično) Nokia, Husqvarna, Elektrolux, Vattenfall, E-ON, Skype, MySQL, ABB, Ikea, Bofors, Håkan Lans, Eagle-Eye/Neneh Charry, Max Martin, Zlatan Ibarhimovic, Hokej, Rukomet, Plivanje, Nordijsko skijanje, (Ine)bandi, Carolina Klüft ...
Preporuke:
0
0
10 utorak, 02 februar 2010 00:38
Neško
Treći dio:

Švedska ima vodu, ima energiju, sve bolji turizam zbog sve toplije klime i niske krune, zdravu harnu, ogromna prirodna bogatstva, fantastčnu prirodu, visoku ekološku svijest (možda najvišu na svijetu), pametnu integracionu i asimilacionu politiku, jako nacionalno osjećanje, pametne i smjenjive političare koji najčešće rade za dobrobit države, visok standard, nevjerovatan talenat za rješavanje praktičnih problema, tradiciju poduzetništva, modernu industriju, modernu i visokoproduktivnu poljoprivredu, visoko obrazovanu poliglotsku naciju (skoro 50% svih maladih studira), profesionalne diplomate, visok ugled u svijetu, otvorenost prema strancima recimo i kroz česte veze/brakove sa stranima osobama druge boje kože gdje "indoktriniraju" djecu od malena kroz školski sistem (neka si i crn/tamnoput/žut ali ako imaš švedsko ime ti jesi Šved), toleranciju prema neistomišljenicima/strancima, brigu za stare i nemoćne - nije kako je nekada bilo, ali ni situacija u svijetu nije kao nekada (kud i kamo je bolje nego 95% svijeta, mislim da je samo u Kanadi bolje), internet 100Mbps skoro standard za 15 do 20 eura mjesečno (na mnogim mjestim se već prelazi na 1Gbps), kreditna kartica se može naći besplatno, podizanje na svim automatima bez naknade, zaštita potrošača do apsurda ... i većina ovih stvari nema nikakve veze sa EU (neke stvari su se samo pogoršale recimo kao smanjena javnost informacija, otuđenost političara, sve veća apstinencija birača, mali uticaj na politiku EU itd.).

Mogao bih ja do sutra ovako ali valjda je dovoljno :)
Preporuke:
0
0
11 utorak, 02 februar 2010 02:27
Zizek Kacin - @BB jedan
"U poslednje dve decenije ideja o humanitarnom angažmanu korporacija je u potpunosti kompromitovana." To je tacno - a kako bi i moglo biti drugacije! Medjutim, "mislioci" poput Zizeka, ljubitelja "frke" u svetu, npr. bombardovanja neposlusnih zemalja, pokazuju da je kompromitovana i ideja o humanitarnom angazmanu filozofije i intelektualaca - a to je vec pogubno! A kako je Zizek stekao slavu - kazem "slavu' a ne "ugled"? Pa, uvezbao je pozu "lezernog" (easy-going) intelektualca, koji razmislja "levom rukom", i tako sarmira! Izbegava pitanje odgovornosti filozofa - on je "iznad toga". Nije dosetka, nego precizna definicija - Slavoj Zizek je filozofska verzija Jelka Kacina! Obojica su vrlo vredni i vrlo manipulativni. I obojica silno "vole" Srbe. Za divno cudo, Srbi uzvracaju iskrenom ljubavlju, posebno prema Zizeku! Zizek iskreno voli, eto smo saznali, svedske krimice. Otkud to? Upoznao sam pre dve decenije vise Slovenaca (lajbahovsko-jansinske psihicke strukture) koji su "obozavali" kic! Strastveno su uzivali u kic-predmetima, koji su ih dovodili do ushita! Zasto, pitam opet! Pa, to ih je potvrdjivalo u njihovoj umisljenoj velicini, jer je, eto, svet tako nizak, a ja (Zizek) tako visoko, a opet imam razumevanja, pa cak i ljubavi za to! Ta narcisoidna crta ne moze a da u vremenu teskih iskusenja covecanstva ne izazove prezir i gadjenje! Usput, Zizeka vredno prevode i u Beogradu - iako je to obican filozofski sund! "Provociranje" i "sarmiranje", bez sistema, bez neophodne filozofske odgovornosti pred sobom, drugima, pred svetom. Uporediv je s tim "kult" tek rudimentarno pismenog hrvatsko-sarajevskog pisca Miljenka Jergovica, koji pati od istih bolesti kao i Zizek (skribomanija, slamperaj, nedostatak talenta) i ima istu vrlinu - ume da unovci svoje papazjanije! U kojima su Srbi glavni negativci i nasledni zlocinci! Jergovic je, kao i Zizek, inace rado vidjen gost u Beopgradu, a ima i svoju rubriku u "Politici". Beogradskoj, ne zagrebackoj! Ili je mozda ipak obrnuto?
Preporuke:
0
0
12 utorak, 02 februar 2010 09:07
XY
@Zizek Kacin
Konačno da neko Žižeka stavi na pravo mesto: autor filozofskog šunda.
Preporuke:
0
0
13 utorak, 02 februar 2010 15:27
gorštak
@ Zizek Kacin

Upoznao sam pre dve decenije vise Slovenaca (lajbahovsko-jansinske psihicke strukture) koji su "obozavali" kic! Strastveno su uzivali u kic-predmetima, koji su ih dovodili do ushita! Zasto, pitam opet! Pa, to ih je potvrdjivalo u njihovoj umisljenoj velicini, jer je, eto, svet tako nizak, a ja (Zizek) tako visoko, a opet imam razumevanja, pa cak i ljubavi za to! Ta narcisoidna crta ne moze a da u vremenu teskih iskusenja covecanstva ne izazove prezir i gadjenje! Usput, Zizeka vredno prevode i u Beogradu - iako je to obican filozofski sund! "Provociranje" i "sarmiranje", bez sistema, bez neophodne filozofske odgovornosti pred sobom, drugima, pred svetom. Uporediv je s tim "kult" tek rudimentarno pismenog hrvatsko-sarajevskog pisca Miljenka Jergovica, koji pati od istih bolesti kao i Zizek (skribomanija, slamperaj, nedostatak talenta) i ima istu vrlinu - ume da unovci svoje papazjanije! U kojima su Srbi glavni negativci i nasledni zlocinci!

Alal vera, gospodine! Ovo je tako dobra i istinita analiza navodnih ''ležernih slobodoumnjaka'' poput Žižeka, zapravo prikriveno uobraženih intelektualnih pozera koji su surogat svake prave slobodumnosti, kao što je i njihova papazjaničnost surogat prave misaone dubine i širine ( kakvu je po meni posedovao recimo Nikolaj Berđajev i o kakvoj Žižek i slični mogu samo da sanjaju ).
Slažem se sa vama da je njihovo narcisodno ''razumevanje'', pa i navodna ''ljubav'' prema nečemu što se u intelektualnoj uobraženosti potajno smatra za nisko, zaista odbojna i prezira dostojna.
Žižekovština je nova intelektuala boljka, kojoj se na žalost podaju i mlađi srpski intelektualci. Ona je bajato nasleđe buržoaskih salonskih razglabatora ranijih vekova, prilagođeno novim uslovima Svetske Građanije, uvek na liniji njenih konformističkih ideala, ma kako se izdavalo za ''slobodoumno''. Neko je, međutim, rekao da je ''bolje i u jednostranosti biti veliki, nego u svestranosti sićušan''.
Preporuke:
0
0

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner