четвртак, 18. април 2024.
 Ћирилица | Latinica

Нови број

Тема: Светска економска криза и Србија (II)
Банер

Претходни бројеви

Банер

Пронађите НСПМ на

&

Нове књиге

Банер

Едиција "Политички живот"

Ђорђе Вукадиновић: Од немила до недрага

Банер
Банер
Банер

Часопис НСПМ или појединачне текстове можете купити и у електронској форми na Central and Eastern European Online Library

Банер
Банер
Коме је до морала у политици, нека иде у НСПМ

Како снимити филм о Јасеновцу

Kоментари (25) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 уторак, 06 јануар 2009 07:02
Du$an Toronto
Postoji li scenario?Koprodukcija sa Hrvatskom bi bio dobar poslovni potez.Kusturicu treba uvrstiti u spisak.Englezi "mnogo" vole Srbe a Pintera vise nema.Ja sam za Olivera Stoun-a ali njegova scenarija odobrava neko iz Izraela.
Scenario je vazan.
Препоруке:
0
0
2 уторак, 06 јануар 2009 10:32
šiba krvavac
šta bi sa dokumentarcem Lordana Zafranovića o Jasenovcu? Da li je ikada prikazan?
Препоруке:
0
0
3 уторак, 06 јануар 2009 11:46
Dragan DGB
Spilberg se vec proslavio anti-srpskim stavom i filmom.Kako to da pisac clanka ne zna nista o tome? Doduse, kao dobar zanatlija, mozda ce, naravno za dobre pare, okrenuti curak (politicki) naopako...
Препоруке:
0
0
4 уторак, 06 јануар 2009 15:49
Владислав Б. Сотировић
Влада државе Србије, као једино легитимна правна установа која штити интересе и права свих Срба, уместо да званично покрене судски поступак против државе Хрватске по питању геноцида који су ХРВАТИ и ДРЖАВА ХРВАТСКА починили над Србима у Другом светском рату, пристаје да се снима нека холивудска сапуница о јасеновачким жртвама. Као прво, Спилберг ће да акцентује јеврески холокауст у Јасеновцу а то је секундарна ствар што се тиче националног карактера жртава у тој фабрици смрти. Као друго, све технике иживљавања над (српским) жртвама неће бити приказане из два разлога: 1. филм може да траје максимално 120 минута (јер амерички аудиторијум не може физички да прогута дужи филмски колач а клање Срба је трајало читаве 4 године), и 2. конкретна крвава зверства ХРВАТА над Србима се не могу приказивати де факто, тј. на конкретним примерима. На крају ће све испасти да су као прво злочине чиниле усташе а не ХРВАТИ и да су ти злочини у принципу почињени над Јеврејима а не над Србима. Ниво технике убијања ће се опет на крају свести на холивудску шему из серије "Ветрови рата" а што је у пракси Дизниленд у односу на реалност Јасеновца.
Препоруке:
0
0
5 четвртак, 08 јануар 2009 02:17
Срдан Андрејевић
Морате имати на уму да садашњу хрватску државу не можемо тужити за геноцид пошто је она настављач СР Хрватске која је била део СФРЈ а не НДХ са којом нема никакав континуитет у правном смислу.
Препоруке:
0
0
6 четвртак, 08 јануар 2009 10:46
Владислав Б. Сотировић
Поштовани г. Андрејевићу, по вашој логици ни пост-Хитлеровска Немачка није наследница Трећег Рајха и на тој правној основи нема никакве обавезе према ђртвама које је Трећи Рајх починио у периоду од 1933-1945. Међутим, Међународна заједница је након Другог светског рата прогласила Западну Нем,ачку за правног наследника Трећег Рајха бар што се тиче отплате ратне штете па су нпр. Вили Брант и Јосип Броз Тито потписали споразум о пребијању дугова. Западна, тј. од новембра 1989. г. уједињена Немачка још и дан данас отплаћује ратну штету Јеврејима. Вашу тезу здушно заговарају у Хрватској управо они који су протерали Србе како за време НДХ тако и за време Туђмановске Хрватске из с њихове тачке гледишта разумљивих разлога. У мом предлогу се не ради о томе да држава Србија тужи НДХ већ државу Хрватску и Хрватски народ као колектив на шта има право. Ако применимо вашу аргументацију онда ни Истра ни Дубровник ни већи део Далмације не могу бити у саставу данашње Хрватске јер су ове територије директно наслеђене од стране СР Хрватске од НДХ (којој су дате од стране Берлина након капитулације Италије септембра 1943. г.). Иначе, злочине над Србима за време НДХ нису чиниле усташе већ Хрвати и данашњи Бошњаци. Није довољно да се промени назив државе и државни симболи а након тога се правно пониште сви злочини почињени од стране народа који су живели у тој истој држави само под различитим именима. Овај трик је Туђман и применио 1991. г. када је модификовао шаховницу на хрватској државној застави додавши грбове тзв. "хрватских земаља". Ту су се нашли и још увек се налазе и грбови Дубровника и Истре а те две провинције су се први пут у повијести хрватске државе нашли тек септембра 1943. г. Дакле, Туђманова Хрватска не да је само наследница СР Хрватске већ пре свега НДХ.
Препоруке:
0
0
7 четвртак, 08 јануар 2009 12:48
Nikola
Ja bih i dalje želio da sami Hrvati moraju da se izvijaju na sudu, dokazujući da nemaju nikakve veze sa pavelićem, Starčevićem i ostalom družinom. Ipak je Mesić govorio o 10. travnju kao pobjedi Hrvatske.

Ako ne postoji pravna veza onda bih to htio da čujem iz hrvatskih usta.
Препоруке:
0
0
8 четвртак, 08 јануар 2009 15:39
Podržavam film(ukoliko bude zasnovan na istini)
Film je itekako potreban.Njime se najširem auditorijumu moze predstaviti jedan deo korena,sukoba devedesetih i koliko-toliko opovrgnuti sve ono što su zapadni mediji radili na satanizaciji Srba.Verujte da jedan Spilbergov film, ima od dva sata ima izuzetno jak uticaj,na celokupnu planetu i misljene ljudi i mnogo jaci uticaj na celokupno drustvo(od same tuzbe,koju smo naravno trebali mi prvi da podignemo).
Sad naravno da je sve ovo pod uslovom, da se u filmu prikaze istina o Jasenovcu,koliko god da je to moguce.To bi finansijeri trebali da kontrolišu,da film nikako ne sme da bude anti-srpski i da relativizuje zlocine hrvatske drzave.
Ne bih isključio ni snimanje dokumentarca,jer bi istinit dokumentarni film,sa zvucnim rediteljem, imao isto neverovatan efekat.
Naravno, da ne moze sve da se prikaze u filmu,u kom filmu je to bilo moguce.Ali prikazivanje i pojedinačne tragedije,kroz fakte i podatke koji bi prolazili kroz film(vezano za brojke, zlocine i vrste torture koje su radjene nad Srbima,Romima, Jevrejima i antifasistima svih nacionalnosti),a koji bi bili istiniti,vredelo bi podrzati.
Slazem se isto da bi pre svega moralo da se kaze istina,a to je da su 90% od svih ubijenih bili
Srbi.
Andžić Darko
Препоруке:
0
0
9 четвртак, 08 јануар 2009 23:00
Srđan Dragojević - čedo Druge Srbije
Onima koji makar površno poznaju situaciju u srpskoj kinematografiji, sasvim je jasno zbog čega se niko nije setio Emira Kusturice.

Srđan Dragojević je početkom devedesetih podržavao najmračnije eksponente srpske ultra-desnice. Kada je velikosrpski projekat poražen, kao i većina eksponenata politike Druge srbije, okrenuo se na drugu stranu i počeo je da glumi pacifistu. Sada je postao "levičar", ali ga lapsusi otkrivaju: u jednom intervjuu tvrdi da se podjedanko divi Titu i (antisemiti) Selinu!?!?
Препоруке:
0
0
10 петак, 09 јануар 2009 16:36
za "Srđan Dragojević - čedo Druge Srbije"
potpuno se slazem sa vama. i ne samo da je postao miljenik druge Srbije, on je koliko se secam, podrzavao rezim Zorana Zivkovica. Kao i Biljani Srbljanovic, Dragojevicu prija vanredno stanje i drugi oblici dikatature. Ali, ako imamo u vidu sta su i Srbljanovicka i Dragojevic pricali tokom rata u Bosni, nista me ne cudi. I dobro je to sto ste primetili da je Kusturica misteriozno a upadljivo odsutan.
Препоруке:
0
0
11 петак, 09 јануар 2009 16:39
Kustrurica ili Dragojevic???
Za mene je ovo pitanje potpuno besmisleno. Kusturica je jedan od najvecih srpskih umetnika i jedan od najvecih zivih umetnika na svetu. A koliko znam,, Dragojevic se bas nije nesto proslavio u Americi, on samo u Beogradu moze da glumi zvezdu...
Препоруке:
0
0
12 петак, 09 јануар 2009 22:34
sa Emirom - u Evropu!
Za razliku od Vesne Pesic, ja mislim da je Kusturica ono najevropskije sto Srbi imaju. Najveca evropska priznanja srspka kultura je dobila zahvaljujuci Emiru Kusturici. Kad god sam putovala po evropskim gradovima, ako bih upoznala nekoga i rekla da sam iz Srbije, prva asocijacija mog sagovornika bila bi "Kusturica" - i svi su Evropljini sa toplim osmehom izgovarali njegovo ime. Zbog toga, tvrdim da je Emir Kusturica najveci evropski adut Srbije. Upravo je Emir srpsku kulturu odavno uveo u Evropu!
Препоруке:
0
0
13 субота, 10 јануар 2009 17:29
Antifasista
Emir jeste covek koji gaji duboko postovanje i pijetet prema zrtvama Jasenovca i nacizma generalno. On je iz porodice sa srpskom antifasistckom tradicijom i tu je nepobitno da je materija njegova.

Za razliku od preovladjujuceg dela ovdasnjih reditelja, cije istorijsko neznanje zasenjuju samo politicko podanistvo i "moralnost" paramecijuma i amebe koje imaju, Kusturica i istoriju poznaje veoma pristojno, ne bezi od debelih knjiga, ne mrzi ga da cita i da uci. Zato i jeste tu gde jeste, rekli bi neki. Cak i "Otac..." kojeg je rezirao sa nepunih trideset, prosto odise istorijskom adekvatnoscu i rukovanjem postavkama epohe. Dakle kad kazem sve to, ne znam koliko bi Emir, bas ZATO sto odlicno POZNAJE Jasenovac, bez oklevanja prihvatio da se uhvati u kostac sa tako bolnom tematikom. Ali svakako ne bi radio holivudski hit niti pravio kompromise.

Od Dimitrijevih predloga, glasam za Egojana. Stoun takodje nije los, ali on vise nije onaj Stoun koji je radio Platoon ili Nixon-a (u kojima je, takodje, imao diskutabilan odnos prema faktografiji, sto je posebna tema). Ali mozda bi mu to bio comeback. Ili recimo Cimino, ali on je loose cannon i covek koji od svoje "rediteljske ukletosti" zivi vec decenijama.

Oko Stouna, potpuno nesuvisao komentar citaoca, u kojem se njegovi scenariji dovode u vezu s Izraelom (?). Naprotiv, Stoun je jedan od najbesnijih jahaca na estradi antiglobalizma, i lik koji pravi ziheraske dokumentarce o arafatima i ahmadinadzadima ovog sveta, po meri svetske hipsterske levice, koja Izrael bas i ne voli.

Mozda i Mihalkov. Ili Tornatore. Kad vec pravimo listu predloga, a svakako se u ovo mozda razumemo malo bolje nego nadlezna ministarstva. Pa neka procitaju i razmisle.
Препоруке:
0
0
14 субота, 10 јануар 2009 17:41
Antifasista
PS
Pitanje za Vojnova.
Kad vec sa (duznim i jasnim) pijetetom pises o Jasenovcu, kako komentarises film "Shishanje", ciji si jedan od scenarista? Da pojednostavim: KOME ce taj neuki pristup problematici neonacizma, kao prepisan iz Romper Stomper i AHX doneti ista dobro? Osim sto ce se neko neuko dete regrutovati u lokalni gang skinheda, a pescanici i sonje biserko dozivljavati delirijume u prici o "srpkom genetskom fasizmu"? U kojima im asistira i taj mali Filipovic, svojim gostovanjima u Pescaniku. Cini mi se da je neposteno, Dimitrije. Ovamo smo tuzni zbog Jasenovca, a ovamo se profiterski poigravamo sa KATASROFALNO neozbiljnim pristupom pitanju naci-margine. U tom vasem filmu (verziji scenarija koju sam video), ni SEKUND nema vrednosne kvalifikacije neonacizma kao APSURDA za to zamisljwno srpsko dete/neonacistu, kojem su dedu nacisti STRELJALI, a on tetovira njihove ambleme. Pomenuh vec da je Kusta sa tridesetak ZNAO istoriju perioda kojim se bavi,te Filipovicu godine ne mogu biti alibi. A ako on nema znanja, ti ga imas. Jezivo neozbiljno ste se pozabavili jednom ozbiljnom patologijom, u zelji da valjda odusevite i sabaniju iz Rada a i da se umilite Pescaniku i drugosrbijaskim relativizatorima nacistickog genocida nad Srbima (koji Srbe proglasavaju za naciste danas).

Drugim recima, pravac za srpsko bavljenje tom temom je film The Believer, a nikako ziheraski turbofolk-hitovi koji se baziraju na American history X i romper Stomperu (filmovima koji nisu dobar reperza srpski odnos prema ovoj temi, jer nacisti i ustase nisu pravili Jasenovac, Sumarice, Juznu Backu i Sajmiste po Australiji i Kaliforniji, nego kod nas, i nas odnos prwma tom pitanju mora da bude daleko vise vrednosno odredjen, nego sto je u tom vasem filmu, koji je, na osnovu tog scenarija o kojem pricam, stetocinska rabota).
Препоруке:
0
0
15 субота, 10 јануар 2009 19:39
Miroslav Svircevic
Za g. Simu Andrejevica

Postovani g. Andrejevicu, danasnja R Hrvatska itekako moze da bude tuzena zbog zlocina koje je pocinila NDH 1941-1945. Hrvatska se moze pozvati na to da ona nije pravna naslednica NDH nego SR Hrvatske, koja je nastala u SFRJ. To jeste tacno, ali postoje argumenti na nasoj strani koji su mnogo snazniji, i koji bi legitimisali Hrvatsku kao tuzenu stranu: 1) Hrvatska je nasledila drzavnu teritoriju na kojoj je pocinjen ustaski genocid, 2) gotovo istovetan naziv drzave upucuje na zakljucak da je rec o vrlo slicnim drzavnim tvorevinama, 3) gotovo identicni drzavni simboli - kakva je razlika izmedju zastave i drzavnog grba R Hrvatske i NDH? Gotvo nikakva. Upravo zbog toga, Hrvatska moze da bude tuzena. Kada se tome doda cinjenica da je Tudjmanov rezim pozvao veliki broj prezivelih ustasa iz inostranstva da se vrate u Hrvatsku i pocast koja im je pritom cinjena, kao i da su po mnogim ideolozima hrvatskog rasizma i klerofasizma nazvane brojne ulice u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima (npr. Josip Frank, Ante Starcevic, Mile Budak), dobija se kompletna slika da postoji direktna veza izmednju R Hrvatske i NDH. Ubedjen sam da bi Srbija trebalo da tuzi Hrvatsku i da taj spor mi ne mozemo izgubiti.
Препоруке:
0
0
16 недеља, 11 јануар 2009 12:52
Dimitrije Vojnov
Iako ne običavam da odgovaram na komentare ljudi koji se ne potpisuju svojim imenom, smatram da je Antifasista pokrenuo neka zanimljiva pitanja u vezi sa filmom ŠIŠANJE na kome sam po priči Stevana Filipovića i još nekih ljudi radio kao scenarista. Naime, pitanje da li će ŠIŠANJE regrutovati nove skinhede je nažalost Damoklov mač koji visi nad glavama cele ekipe. Mi se nadamo da neće, da će biti dovoljno atraktivan kako bi privukao pažnju mladih ljudi ali da neće biti zavodljiv kako bi ih uvukao u tu priču.

Kada je reč o PEŠČANIKU i zloupotrebi ŠIŠANJA u njihovom interesu, Stevino gostovanje u toj emisiji je reprezent njegovih političkih stavova koji se ne poklapaju sa mojim. Mi smo počeli da radimo na ovom projektu u trenutku kada je naš scenario u mnogim svojim aspektima bio u domenu teorije a danas je dosta toga postalo praksa i čini se da su političke okolnosti nesumnjivo uticale da ŠIŠANJE danas ima drugačiju specifičnu težinu. Naprosto, bavljenje filmom je proces koji traje ponekad i duže od godinu dana. U turbulentnom društvu kao što je naše, nesumnjivo je da se političke okolnosti jako brzo menjaju i da samim tim i filmovi koji se pojavljuju u tim okolnostima imaju potpuno drugačiji predznak kada izađu nego kada se počne rad na njima.

Smatram da je scenario za ŠIŠANJE ideološki vrlo uravnotežen upravo zbog toga što smo ga pisali Stevan Filipović i ja koji se politički ne slažemo i da će to filmu dati jedan poseban kvalitet.

Kad je reč o apsurdu neonacizma u Srbiji, nažalost, smatram da on uopšte nije neočekivan. Poistovećivanje narodnooslobodilačke borbe sa titoizmom i histerično negiranje svih njenih tekovina dovelo je do toga da danas mladi ljudi mnogo više čitaju o tome kako su za Šumarice krivlji Srbi koji su ubili Nemce nego Nemci koji su izvršili odmazdu. Kao što se za bonmbarodvanje RTSa više krivi Dragoljub Milanović od NATO pakta.

O Antifasistinim umetničkim predlozima za film, nastaviću u sledećem komentaru zbog broja karaktera.
Препоруке:
0
0
17 недеља, 11 јануар 2009 17:12
БојанС БЛ
Прво, што се тиче Додика и Тадића, њих двојица по основу досадашњег ангажмана и нису баш неке личности за покретање те иницијативе.. али добро. Додика лично је брига за Јасеновац (сјетимо се да је у једном од претходних мандата послао јасеновачку архиву у Њујорк, гдје је један дио завршио у Хрватској!) а ову иницијативу му је предложио вјероватно један од његових млађахних и некомпетентних савјетника. Идеја је добра, али по мени главни недостатак те идеје је мишљење да ће један филм нешто промјенити.
Неће!

Прво, нама није потребно снимање само филма о Јасеновцу, већ филмова и о другим догађајима из старије и новије српске историје.. постоји много стратишта, јама, егзодуса и свега. Нама не требају пропагандни филмови, већ филмови који ће на један достојанствен, оригиналан и умјетнички начин приказати оно шта се догађало. То нам није потребно само за страну публику већ и за наше домаће људе јер многи наши људи, посебно Србијанци, не знају шта се дешавало преко Дрине, или у Војводини, на Космету..

наставак слиједи
Препоруке:
0
0
18 недеља, 11 јануар 2009 17:14
БојанС БЛ
Моје мишљење је да би такође требало у духу "помирења" партизана и четника покушати изравнати неправду и снимити филмове о четницима. Требају нам и филмови о Првом свјетском рату. Прошле године смо имали значајну годишњицу, а шта је од свега тога до сада представљено на платну? А за филмаџије ту стварно има доста материјала за прављење спектакуларних филмова.

Да се вратим на Јасеновац. Прављење филма као покушај проширивања истине о стратишту само по себи имаће миноран ефекат. То треба да буде дио свеукупног дужег ангажмана. Као прво, мислим да би Влада Српске требала да оснује историографски институт у Бањалуци који би се бавио проучавањем историје српског (и не само српског) народа из ових западних крајева, а једним дијелом и прикупљањем грађе и информација о злочинима. Прикупљање ових информација није битно само због гоњења одговорних, већ и због нас самих, јер ако не будемо знали шта нам се и због чега десило, осуђени смо да поновимо ту лекцију!

Тек онда када будемо имали одговарајућу научно-стручну позадину иза свега тога, моћи ћемо да се бавимо "пропагандним" активностима и активностима у циљу тужења одговорних и тзв. намиривања штете.

наставак слиједи...
Препоруке:
0
0
19 недеља, 11 јануар 2009 17:21
БојанС БЛ
Што се тиче личности које би могле да стоје иза филмског остварења, не бих превише улазио у то.. не бих волио да то буде један од редитеља који су снимили новије антисрпске филмове. Кустурица је добар али мислим да он неће то моћи да представи на одговарајући начин, на начин који би публици био пријемчив. Добра је идеја да се ангажује неко страни али питање је колико ће они бити у стању то да прикажу како треба.. треба познавати дух нашег народа и саосјећати са тим како би се могло правилно представити.

У сваком случају, прије снимања филма о Јасеновцу, треба се почети озбиљно бавити српском историјом и проблематиком злочина. У РС имамо тзв Секретаријат за сарадњу са Хашким трибуналом који има доста скромне резултате рада. Јасеновцем се бави Симо Брдар малтене самостално и просећи донације.

Институције које би се овим бавиле се не могу изградити преко ноћи, нити се њихов задатак може завршити у кратком периоду, и то се у доброј мјери своди на однос уложено-добијено. Морамо да схватимо да тако ствари функционишу у свијету, и ако не будемо довољно уложили у новцу и човјек-сатима, много више ћемо бити осуђени да платимо у човјек-животима и држава-територијама.
Препоруке:
0
0
20 недеља, 11 јануар 2009 17:23
Dimitrije Vojnov
Ponekad srpska kinematografija zaliči na krčmu no ipak nismo još uvek došli u tu fazu da se naručuju delovi filma kao što se u kafani naručuju pesme. Ipak, pošto vidim da Antifasista prati ŠIŠANJE i da je čitao i verziju scenarija koja se pojavila na Internetu (to nije finalna verzija scenarija) kao i da je pratio filmove na temu neonacizma i skinhed pokreta, mislim da je važno da odgovorim i na ovo pitanje.

Stevanova i moja ideja je bila na nivou scenarija da snimimo interesantan i komunikativan film koji će biti i poučan i zabavan mladim ljudima. I Stevan i ja kao veliki poštovaoci zdravog repertoarskog filma koji ima svoju publiku i pruža joj izvesna zadovoljstva smatramo da je zabavni, uslovno rečeno pop film, bolji put da se prenese poruka nego što je to slučaj sa art house filmom.

Mnogi skinhedi smatraju da ovaj film ne prikazuje njihovu stvarnost onakvom kakvu je oni vide. Međutim, ŠIŠANJE nije dokumentarni već igrani film i važno je da krajnji utisak koji publika ponese iz bioskopa bude istinit. Istina je vrlo često manje uverljiva i manje ubedljiva od fikcije.

S druge strane, svakako da je AMERICAN HISTORY X veliki uzor za naš film zato što se on bavi tom zavodljivom dimenzijom nacizma o kojoj su pisali mnogi teoretičari (pogledajte izuzetne zanimljive eseje Susan Sontag o tome). THE BELIEVER Henry Beana je zanimljiv film koji nažalost izuzev intrigantne premise i odlične glume Ryana Goslinga ne dostiže profesionalni nivo koji ima AMERICAN HISTORY X niti je komunikativan na isti način.

Mi ne želimo da snimimo film za one koji znaju sve o toj temi, njima nema potrebe da se obraćamo. Mi želimo da se obratimo onima koji ne znaju dovoljno o toj temi i da ih nateramo da razmisle i smatramo da je u tom cilju ŠIŠANJE sasvim adekvatan film koji je naravno iz dana u dan rekontekstualizovan zahvaljujući entropiji naše političke scene i istorijske pozicije.
Препоруке:
0
0
21 недеља, 11 јануар 2009 17:38
Antifasista
Dimitrije,

zahvaljujem na iskrenom i detaljnom odgovoru, i nadam se da cu procitati nastavak koji najavljujes.

Prihvatam 'packu' oko nepotpisivanja imenom, ali eto... ovde se potpisujem ovim nikom u (povremenim) epizodama komentarisanja, jos od oktobra prosle godine, kada sam ovaj nadimak uzeo iznerviran monopolizacijom i zloupotrebom antifasizma od strane ekstremista maskiranih u arafatovke, a koji, vecinom, ni sa antifasizmom ni sa istorijom otpora ovog naroda fasizmu, veze nikakve nemaju, nego sluze kao fizikalci nepostenim agendama (na susednom tekstu, prekoputa tvog, vodimo slicnu polemiku). Inace, nije nikakav problem da se predstavim, prvom prilikom.
Dakle, oko filma i zloupotrebe... bezmalo si sam odgovorio na moje zamerke. Jer u filmu nema NICEGA od stava koji ovde vrednosno iznosis, nego se stvar tamo tretira na nedopustivo banalan nacin. Nijedna opaska,nista.Rekoh koji film smatram orijentirom za nas odnos prema toj patologiji, ali to je samo moj stav. Medjutim, svakako drzim da je lose da se tako nesto tretira bez vrednosnog stava koji je jasan. Ne mislim sad da treba da drzite istorijska predavanja u igranom filmu, ali moglo je (MORALO!) i makar malo ozbiljnijih osvrta: tipa, zasto se ne iskoriste makar dokumentartni snimci jasenovackog stratista, racije u Juznoj Backoj, Sumarica, Kozare, streljanja u Pancevu...? Ta vrsta flashback-a bi svakako bila dovoljna poenta, i jasan vrednosni stav. I punchline jaci od svakog komentara na apsurd neonacizma kod nas.
Ovako, plasim se da ce stvar biti podlozna manipulaciji, i od strane naci-margine i od strane Pescanika i slicnih falsifikatora srpske istorije i negatora srpskog otpora nacizmu.

Slazem se i sa paralelom koju pravis.Covek ne treba da bude fan Milanovica e da bi video koliko je sramotan odnos trenutni u Srbiji prema zlocinu NATO-a u RTS-u.
I generalno, cudna koincidencija da drugosrbijaska retorika,nekad i do zadnje zapete, podseca na onu gestapovsku i ljoticevsku iz okupirane Srbije
Препоруке:
0
0
22 недеља, 11 јануар 2009 19:35
idealno rešenje
Mislim da bi najbolje bilo da film režira S. Dragojević, logično je da Biljana Srbljanović piše scenario, a kao stručni konsultant trebalo bi da se pojavi Nikola Samardžić. Selekciju glumaca treba vršiti isključivo po arijevskim standardima Latinke Perović. Da ne bismo remetili dobrosusedske odnose, u filmu ne bi trebalo insistirai na srpskim žrtvama, obavezno treba naglasiti da je zločin u Jasenovcu bio rezultat samoubilačke politike Koše Popovića, Save Kovačevića i drugih srpskih komunista. Pozitivno prikazati lik spasitelja Milana Nedića, a za sve nesreće otpužiti Tita i "drekavca".
Препоруке:
0
0
23 понедељак, 12 јануар 2009 16:13
ANtifasista
Dimitrije,

zbog nacina postovanja replika, izgleda da smo negde istovremeno pisali, i tvoj odgovor je postavljen pre ovog dela u mojem pisem da ga ocekujem. Dobio sam repliku i zahvaljujem jos jednom.

Dakle, da ne bude zabune - NI NA KRAJ PAMETI mi nije da "narucujem delove filma kao pesmu u kafani". Sve i da hocu, to se ne radi ovde, a ja vasem filmu nisam ni mecena ni kreativni ili finansijski saradnik pa da imam osnova za tako nesto. Ali kao, ajde, verzirani gledalac, valjda imam tu vrstu legitimiteta da iznesem dileme i zamerke. U krajnoj liniji, uvek postoji varijanta da, ako mi se ne dopada ovo vase, sam pokusam da uradim nesto sto smatram vernijim cinema-prikazom :).
Pogotovo kad je u pitanju ostvarenje koje ce imati itekakve socijalne reperkusije. Tice me se jer zivim u Srbiji, ne?
Dakle, moj problem sa tim nacinom prezentacije patologije kojom se bavi SHISHANJE (izvinjenje na "celavoj" latinici, srpsku lat. opciju nemam, a zaboravim da se prebacim na cirilicu kad krenem s kucanjem) lezi upravo u tvom objasnjenju. Naravno da igrani film nije neki multidisciplinarni, enciklopedijski dokumentarac.I ne zagovaram tu opciju. Ali, isto tako, malo je neodgovorna i ta ma-nek-je-zabavno-&teenage-coolness-i-veselo-varijanta, jer TEMA nije takva da joj taj pristup cini ista osim stete. Stevan jeste talentovan reditelj, ali za dobru zabavu i vestu demonstraciju B-trash erudicije i sluzi Sejtanov Ratnik i slicne stvari. Nikakav greh ako se ostane u tom domenu, makar dok se ne ovlada onom vrstom odgovornosti (znanja, cega vec) koju ova vrsta price namece. Ovo je sad prilican easy way out, ne tvoj, nego generalno vase filmske ekipe. Satro, evo, mladi smo, ludi smo, mi samo pravimo prequel Sejtanovog ratnika, ne bavimo se politikom i ostalo.

I dalje mislim da je lose ako film ne bude imao VREDNOSNO odredjenje, ili njegov kontekst kidnapuju zlonamernici.

A Binovom filmu sam dao prednost zbog pozicije njegovog protagoniste. Apsurd jednak 'srpskom neonacizmu'
Препоруке:
0
0
24 недеља, 18 јануар 2009 03:34
Владислав Лалицки
Поштовани учесници ове дискусије,

О чему је, овде, заправо реч? Како, уопште, пристојан човек може разумети "идеју" да се о Јасеновцу прави "играни" филм? Дебатујете о редитељима, сценаристима... Јесте ли икада прочитали било које сведочанство преживелих? О томе се ништа не може ни рећи, а камоли "играти", над Јасеновцем се једино може ћутати и Господу молити. Предлагачи би, уместо морбидне "идеје", можда требало да размисле да се, у спомен јасеновачким мученицима, у овом, ваљда још увек нашем Београду, на ушћу Саве, подигне једно и једино достојно хришћанско обележје - крст са уклесаним именима свих нама људима знаних страдалника, и са остављеним простором за имена оних само Богу знаних.

Владислав Т. Лалицки, Београд
Препоруке:
0
0
25 понедељак, 19 јануар 2009 13:38
Слободан Крејаковић
Ма какав проблем уопште постоји са снимањем филма? Историја нас учи да су најтрајнији споменици у ствари они нематеријални. Има ли бољег споменика Ахилу или Одисеју од оних које им подиже Хомер? Па још да парафразирам Јанка Веселиновића: "Праштајте свете сени што вам имена помињем... праштајте јер ћу их само у добру поменути..."
Све у свему, палац горе за идеју. Само рећи истину и немамо чега да се плашимо. Да не говорим о томе да је "помен имена" и у Православљу изузетно снажан вид "споменика" на мученике.
Препоруке:
0
0

Анкета

Да ли ће, по вашем мишљењу, „Заједница српских општина“ на КиМ бити формирана до краја 2023. године?
 

Република Српска: Стање и перспективе

Банер
Банер
Банер
Банер
Банер
Банер