Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

Put ka ekonomskom oporavku - teško, ali moguće

Komentari (62) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 utorak, 09 decembar 2014 21:39
Alex
Ma sve je to tacno, ali nece nas zapad lako pustiti da vodimo sopstvenu ekonomsku i montarnu politiku. Svakog ko dodje na vlast sa tom pricom opstruirali bi maksimalno raznoraznim ekonomskim polugama.
Preporuke:
38
3
2 utorak, 09 decembar 2014 22:04
Reddy
Validna analiza, posebno u deskriptivnom segmentu, nedovoljno pri izloženim merama oporavka. Izostaje sagledavanje globalnog privrednog ambijenta i opasnih raselina koje krajnje pogubno deluju ili će delovati na tokove eventualne privredne revitalizacije. Dobro uočena relativno jednodimenzionalna spoljnopolitička aktivnost kao bitan ograničavajući faktor. Preovlađuje prilično statičan ton pa i odsutan stav sagledavanja mogućnosti dinamiziranja unutrašnjeg privrednog faktora kakav je moguća preraspodela dohotka između socijalno jasno razdvojenih društvenih klasa pa i grupa.
Preporuke:
26
12
3 utorak, 09 decembar 2014 22:36
fristajlo
Nije nama problem plan, već izdaja srpskih nacionalnih interesa, koja treje- svi znamo od kad.
To je prethodno pitanje, koje moramo da rešimo- uklanjanje stranog prisustva u kreiranju politike u Srbiji.
Preporuke:
39
3
4 sreda, 10 decembar 2014 00:09
@fristajlo
Amin!
Kuca bez temelja ce se srusiti, garantovano.
Dve grobnice Srbstva su najbolji dokaz, a Zlatna Cika Perina Srbija je takodje dokaz, doduse kratkog veka.
Zlatna Srbija je bila Svetionik Slobode svim porobljenim narodima pod svabskom cizmom i morala je biti unistena.
Preporuke:
18
3
5 sreda, 10 decembar 2014 00:21
Boško
značajna početna sredstva mogla bi se obezbediti ukidanjem velikog broja fondova i agencija kojima država sada odobrava značajna sredstva koja se, po pravili, neracionalno rasipaju


Jedini način da se ovo uradi je da se glavni grad Srbije izmesti iz Beograda sa najosnovnijim strukturama vlasti prilagođenim veličini zemlje i potrebama

Da se "puste niz vodu" svi beogradski "lezilebovići" fondovi, agencije, NVO, i cela svita koja opslužuje izmišljenu birokratiju koja je zaostala od JugoStradije i još više se umnožila i koji su postali država u državi i samo vuku Srbiju na dno.

Značajna sredstva bi se dobila kada bi se izvršila revizija pljačke stanova kada su sa Miloševićem povlašćeni građani "otkupili" stanove za bagatelu pa je napravljena šteta Srbiji bar 50 milijardi evra.
Vlasnicima stanova ponuditi da otplate realnu cenu stana ili im oduzeti penzije ili stanove.
Preporuke:
28
23
6 sreda, 10 decembar 2014 00:40
bravo i bravo
Još jednom svaka čast za gospodina Dušanića. Ovo je briljantna analiza i takoreći program ekonomskog oporavka za buduću srpsku patriotsku vladu, ako jednog dana dođe.
Preporuke:
30
2
7 sreda, 10 decembar 2014 01:58
IVAN BELOV
Srbija niti je bila niti ce biti ..matica srbskog..Zasto, zbog toga, sto je do 1914 u srbskim zemljama..Krajina, Dalmacija, Bosna, Zahumlj, Zeta zivjelo sest sedmina u Knezevini jedna sedmina.....Nastavite, kako cinili tako Vam Gospod podario.
Preporuke:
10
9
8 sreda, 10 decembar 2014 05:18
Zoran
Srpski oporavak ce se sastojati u platama kao u Bugarskoj i takvom nezaposljenoscu, posto sada imamo prilicno vise nezaposlenih. Mozda kojih 50 do 100 evra vise plate.

Kada to dostignemo, onda ulazimo u EU i onda gomila ljudi izlazi iz Srbije, isto kao u Bugarskoj sto je bilo.

Evo ja sam sada video Bugarina radi u Hotelu u Atlanti. Izmedju ostalog, rece mi da su ovog leta Bugari iskli u Grcku na more jer jeftinije bilo nego u Bugarskoj.
Preporuke:
8
1
9 sreda, 10 decembar 2014 09:57
Ognjeslav Kostović
Boško
Jeftina demagogija o "dobijenim stanovima" i "opljačkanim stanovima"

Vlasnicima stanova ponuditi da otplate realnu cenu stana ili im oduzeti penzije ili stanove.

Ah, vlažni snovi globalista i bankstera iz MMF i Svetske Banke i njihovih domaćih izvršilaca. Lepo ste zamislili konc-logor Srbija. Srbima oduzeti prihode da skapaju od gladi, ili ih izbaciti na ledinu da skapaju od mraza. Srećom suviše nas još uvek misli svojom glavom i dobro pamti.

Ajde redom. Zaposlenima se od plate odbijao novac za stambeni fond. Od tih para su kupovani stanovi i rasporedeljivani zaposlenima na osnovu rang lista. Bodovana je stručna sprema i godine radnog staža (samim tim i novac uložen u fond), veličina porodice, radni staž i kvalifikacije supružnika itd. Nekoliko procenata prednosti su imali članovi Saveza Komunista. Pobednici na listi su postajali nosioci stanarskog prava i de fakto vlasnici i njih su nasleđivala njihova deca i unuci. Ali onda nisu mogla sama da dobiju još 1.
Preporuke:
22
5
10 sreda, 10 decembar 2014 09:59
ima nade
Svaka čast za gospodina Dušanića. Ali njega nećete videti u "Oku ekonomije" i sličnim emisijama u kojimna se objašnjava bezalternativnost evropskog puta i neoliberalne ekonomije.
Preporuke:
23
0
11 sreda, 10 decembar 2014 10:05
Ognjeslav Kostović
Jeftina demagogija o "dobijenim stanovima" i "opljačkanim stanovima" 2. deo

Drugo mnogi drugi građani iz istog fonda nisu dobili stanove nego stambene kredite i sazidali su kuće. A krediti su bili takvi da ih je delom pojela inflacija još krajem `70 a naročito `80, a najčešće su jednostavno otpisivani.

Tako da su i oni "dobili" kuće i imali koristi od ovog stambenog sistema a ne samo ovi koji su "dobili" stanove.

Neke kategorije stanovništva nisu dobile stanove ni kuće, ali nisu ni uplaćivale u stambeni fond (seljaci, privatnici).

Najzad sigurno je dosta građana koji su uplaćivali a nisu dobili ništa. Ali potpuno pravedan društveni sistem ne postoji. Stan ili kuću su dobile kategorije društva koje u svim društvima i kroz celu istoriju imaju bolje stanove a Boško ih naziva "privilegovanima".
Preporuke:
19
5
12 sreda, 10 decembar 2014 10:20
Ognjeslav Kostović
@Boško

Jeftina demagogija o "dobijenim stanovima" i "opljačkanim stanovima" 3.deo

Druga strana medalje

Ložač i servirka nisu dobili stan, a doktorka jeste. Ali su se zato lečili džabe kod doktorke umesto da pregled i terapiju plate 1000 maraka, a pregled skenerom i veštačku vilicu po 10 hiljada maraka. Profesor je dobio stan ali je zato servirkinoj deci dao obrazovanje kao u najskupljim privatnim školama na zapadu a primao je 10 puta manju platu.

Dalje ložač i servirka jesu uplaćivali u fond, ali to je zato što su imali privilegiju da uopšte rade u državnom preduzeću i primaju državnu platu umesto da rintaju kod gazde. Primano je nekvalifikovanih radnika više nego što je trebalo i "deljene" im plate. Da li su i oni tako opljačkali milijarde od Srbije pa sad treba da vrate podeljene plate? Time su vezivani za režim ali je zato profesoru plata bila jedva veća od njihove.

Ali je profa dobio stan. I da se ne gubimo više u lavirintima pravde i nepravde u socijalizmu. To je deo istorije.
Preporuke:
23
3
13 sreda, 10 decembar 2014 10:52
Ognjeslav Kostović
Slučaj moga oca

Stan nije mogao da se proda ni za 30 hiljada maraka. Moj je otac uplatio 12 hiljada maraka tzv stare devizne štednje da ga otkupi. A da li je neko u finalu inflacije prodao gotovinu po 10-20 puta većem crnom kursu, mog oca nije briga. Da li Boško misli da moj otac i njegova supruga za svojih 600-700 meseci staža sa svojim platama (danas VII-2 i VI-2 stepen) nisu uplatili u stambeni fond dovoljno za taj stan.

Njegove kolege u Francuskoj su imale 90 hiljada maraka godišnje više od njega. Dakle Srbiji je kupovao 2-3 takva stana godišnje Posle brejnvošinga u školi pitam "jel bi ti bio siromašan u kapitalizmu. Ne u Nemačkoj bih imao 2-3 kola, jahtu, kuću sa mermerom i poslugu. Ali ja sam Srbin, neću ja sluge, a ni da sam služim Nemce posle svega." Više je voleo da Srbiji kupi 3 stana godišnje.
Preporuke:
21
2
14 sreda, 10 decembar 2014 11:18
predlog
Svaka čast Ognjeslavovom ocu i Bošku, čast četnicima, partizanima, Slobi, Koštunici, Šešelju, (anti)komunistima i ostalim omiljenim komentatorskim temama, ali ja bih da se vratimo na temu ovog, po meni, izuzetno ozbiljnog i važnog teksta. Dakle, ako srpskoj ekonomiji i državi uopšte ima spasa (a nadam se i želim da verujem da ima) onda bi on verovatno morao biti negde na liniji ovoga o čemu govori profesor Dušanić. Zato predlažem da ga još jednom pažljivo pročitamo.
Preporuke:
18
2
15 sreda, 10 decembar 2014 12:09
Marko
U Srbiji 50% radno sposobnog stanovništva radi za državu i da li je to neo-liberalizam? Država mesečno upumpava u Železaru Smedervo 10 miliona evra i da li je to neo-liberalizam? Gde su firme u restrukturiranju koje se finansiraju iz budžeta? Da ne pominjem što država preuzima obaveze banaka koje tipa Agrobanka,Razvojna banka...tu si i SIEPA,Fond za razvoj i ostalih uspešnih državnih projekata. Neo-liberalizam gde država građanima otpisuje dugovanja(reprogramiranje)...Da li je ovo neo-liberalizam :• Država kontroliše cenu udžbenika za osnovne škole,Država nastavlja da daje subvencije za otvaranje novih radnih mesta,
Država notarima omogućava monopol u overavanju ugovora. Tog neo-liberalizma u Srbiji NEMA.
Preporuke:
8
15
16 sreda, 10 decembar 2014 12:17
Marko
Da bi imao kvalitetnu socijalnu politiku ti moraš da imaš jaku tržišnu ekonomiju. Kubancima je lako da budu jednaki i solidarni kad dele siromaštvo, i to su jednaka društva svi dele siromaštvo. Koji je sistem bolji? Samo pogledajte da su ljudi iz komunističkih država uvek odlazili u kapitalističke. U Južnoj Americi su svi neki levićari socijalisti ali ljudi odlaze u Severnu Ameriku. Iz severne ljudi beže u južnu Koreju,a zapadna Nemačka je uvek bila pojam za istočnu. Poljoprivreda nikako nije šansa,jer je u poljoprivredu koificijent obrta 1 tj,samo jednom godišnje rodi kukurz i da moliš boga da te vreme posluži,sa druge strane ti u fabrici dnevno možeš da napraviš 5.000 automobila. Hrana nikako neće biti skupa jer ako bude poljoprivreda isplativa sve će veći broj ljudi da se bavi sa njom, a i tehnologija će da napreduje pa će moći da skaču prinosi kao ništa.
Preporuke:
10
18
17 sreda, 10 decembar 2014 12:43
preči jezik od pameti
Ajde pametni Marko, reci gde ga ima?
Preporuke:
9
4
18 sreda, 10 decembar 2014 13:58
Marko
U Srbiji ga nema u tom obliku kako danas neki ekonomisti misle. Sve što je loše u Srbiji pripisuje se MMF-u, i tom neoliberalizmu, koji nije zaživeo u Srbiji.
Samo na primeru javnog sektora gde radi 800.000 građana koji je rastao , realno je reći da se zadnjih 25 godina vodi anti-neoliberalna ekonomija. Primer, komunalne usluge, obrazovanje nema tu neoliberalizma, čak i privatne firme zavise od državnih kredita(600 miliona evra se daje). Opraštanje dugova PKBu, preuzimanje Simpa, preuzimanje dugova bankama, masovno finansiranje gubitaša : Galenika, EPS, Srbija gas...Davanje subvencija od kojih nema koristi, u proteklih 14 godina dato je subvencija na milijarde evra šta danas imamo od toga, koliko su smanjile nezaposlenost i koliko je privredna aktivnost porasla? Neoliberalizam je protiv subvencija, proti glomaznog javnog sektora(minimalna država), protiv zaduživanja države...Gde je tu neoliberalizam u Srbiji?
Preporuke:
8
18
19 sreda, 10 decembar 2014 16:09
Boško
Ognjeslav Kostović
Boško
Jeftina demagogija o "dobijenim stanovima" i "opljačkanim stanovima"

"Komunistička bajka" pada u vodu pred logikom i matematikom.

Niko za vreme svog radnog veka nije uplatio dovoljno doprinosa da bi dobio stan za džabe nego je opljačkao svoje kolege uz pomoć komunističkih rang lista.

Ako firma sa 1000 radnika podeli 100 stanova za period od 30 godina koliko je radnika opljačkano a koliko je profitiralo u pljački sa Miloševićem.

Profiteri iz "socijalizma" su poznati po demagogiji zato svi vlasnici koji su opljačkali stanove zajedno sa Miloševićem su i sada idolopoklonici vođe i jedini razlog što pljuju demokrate i svoje saradnike naprednjake je što je njima uskraćena pljačka.

Treba iseliti prestonicu iz Beograda kao glavne baze profitera iz "socijalizma" i otresti se partijske birokratije i milionske svite koja je opslužuje zajedno sa leglom "zaslužnih" penzionera, koji piju krv Srbiji.

"Odseći" "beogradski rak" na vreme.
Preporuke:
6
15
20 sreda, 10 decembar 2014 16:31
matematika?
Boško, izvini, gde si učio matematiku?
Preporuke:
10
5
21 sreda, 10 decembar 2014 17:07
da li je pravo?
Dobar tekst, hvala! Deluje obrazovno na dobar način.

Međutim, ako je knjiga na osnovu koje je urađen štampana latinicom, onda autor nije ništa shvatio, odnosno i sam je ustuknuo pred prvom teškoćom.
Preporuke:
5
1
22 sreda, 10 decembar 2014 17:47
jezik kao kohezioni faktor nacije
sreda, 10 decembar 2014 16:07
Međutim, ako je knjiga na osnovu koje je urađen štampana latinicom, onda autor nije ništa shvatio, odnosno i sam je ustuknuo pred prvom teškoćom.


Izvinjavam se zbog sumnje.
Proverio sam, knjiga je štampana kako jedino može, u skladu s onim o čemu i ona i ovaj članak govore. Moje poštovanje!
Preporuke:
6
1
23 sreda, 10 decembar 2014 21:57
Zoran
preči jezik od pameti


Ajde pametni Marko, reci gde ga ima?

--------------

Ima ga ovde u Americi. Ima ga i u Britaniji. Ima ga svuda gde nasi mladi odlaze.
Preporuke:
1
8
24 sreda, 10 decembar 2014 22:18
Zoran
Ama Marko, ne znas ti humane Srbe. Slatko je grebati se. To je njima socijalziam omogucio i ne bi ga dali ni za zivu glavu.
Preporuke:
1
8
25 sreda, 10 decembar 2014 22:45
preči jezik od pameti
@Zoran

Neizlečivo!
Preporuke:
7
0
26 sreda, 10 decembar 2014 23:11
@Boško @ Ognjeslav Kostović
1.
Otkup društvenih stanova jeste bio pljačka i tu je Boško u pravu.Ali korisnici te pljačke su bili SVI oni koji su dobili društveni stan a među njima je bilo i nepartijaca, i nekvalifikovanih radnika i žitelja Valjeva, Kragujevca ... ne samo Beograda.
Zašto je to bila pljačka?

Zato što je stambeni doprinos koji su uplaćivali svi zaposleni služio da se dobije PRAVO STANOVANJA u društvenom stanu a ne PRAVO SVOJINE nad društvenim stanom.

Doprinos (stambeni, zdravstveni, penzioni) je kategorija iz sistema solidarnosti čija odlika je -svi plaćaju a dobija onaj ko ispuni uslov. Svi plaćaju doprinos za zdravstvo a leči se onaj ko se razboli, svi plaćaju doprinos za penzije a penziju dobija onaj ko dočeka 65 godina... svi plaćaju stambeni doprinos a stan dobija onaj ko je stambeno neobezbedjen. Ovaj sistem postoji u svim zemljama u oblasti zdravstva, školstva, penzionog osiguranja (i uopšte osiguranja), a u SFRJ/Srbiji je bio proširen i na stambenu oblast.
Preporuke:
5
4
27 sreda, 10 decembar 2014 23:23
@Boško @ Ognjeslav Kostović
2.
Dobijanjem stanarskog prava uplatilac stambenog doprinosa je bio DEFINITIVNO NAMIREN za svoj doprinos. Medjutim, prilikom privatizacije,stanovi su ponudjeni samo nosiocima stanarskog prava što je i pravna i ekonomska besmislica kao kada bi privatizacija banjskih lečilišta bila sprovedena tako što bi se banje ponudile na otkup samo bolesnicima koji se u tom trenutku leče u banjama.
Osim toga stambeni doprinos je protivno svakoj logici proglašen za otplatu kredita za kupovinu stana. Da ponovim, plaćanje doprinosa u sistemima koji funkcionišu na principu solidarnosti služi da se po beneficiranim uslovima dobije USLUGA - stanovanje, školovanje, lečenje, A NE VLASNIŠTVO NAD OBJEKTOM KOJI PRUŽA USLUGU – stanom, bolnicom, školom. Svrha zdravstvenog doprinosa nije sticanje vlasništva nad bolnicom već sticanje prava na besplatno lečenje, a svrha stambenog doprinosa nije sticanje prava svojine na društvenom stanu već sticanje prava stanovanja po beneficiranim uslovima.
Preporuke:
4
4
28 sreda, 10 decembar 2014 23:27
@Boško @ Ognjeslav Kostović
3
Naknadno preimenovanje doprinosa u otplatu nekakvog kredita je bilo protivno ne samo ekonomskoj i pravnoj logici već i zdravom razumu. Ovako iskontruisana »otplata« se zatim odbijala od »cene« stana koja je takodje bila iskonstruisana pomoću nekih formula, uprkos činjenici da je u našoj zemlji godinama postojala tržišna cena stanova - kretala se izmedju 2 i 3 hiljade DEM po kvadratu. Treba reći da su društveni stanovi bili jedini segment društvene imovine koji je imao tržišnu cenu. Po tržišnoj ceni su uostalom i preduzeća ugovarala izgradnju stanova za svoje radnike. I konačno, ta cena se mogla utvrditi jednostavnim uvidom u oglasne strane bilo kojih novina.

Ovim »konstrukcijama« je PREKRŠEN ustavni princip da se društvena imovina može privatizovati samo po tržišnim uslovima.
Preporuke:
4
4
29 sreda, 10 decembar 2014 23:32
@Boško @ Ognjeslav Kostović
4.
Taj ustavni princip je prilikom otkupa društvenih stanova prekršen u sledećim bitnim elementima: (a) preduzeća, ustanove i opštine su MORALI da prodaju stanove i to (b) ODREDJENOM KUPCU (c) POD ODREDJENIM USLOVIMA (d) PO ODREDJENOJ »CENI« - a to sve nema veze sa tržištem.
Rezultat ove neustavne privatizacije jeste da su čitavi gradovi kao Novi Beograd, i čitava naselja kao Konjarnik, Šumice, Miljakovac... postali privatno vlasništvo koje su njihovi žitelji dobili praktično na poklon od države. Basnoslovno društveno bogatstvo od preko 30 milijardi evra (680.000 privatizovanih stanova x 50 m2- prosečna veličina stana x 1.000€- prosečna cena kvadrata = 34 milijarde evra) neustavno i nezakonito se prelilo u ruke jednog broja ljudi. Država nikada nije objavila koji je finansijski efekat privatizacije tog najvrednijegi najutrživijeg dela društvene imovine.
Preporuke:
3
5
30 četvrtak, 11 decembar 2014 00:44
Zoran
"Otkup društvenih stanova jeste bio pljačka i tu je Boško u pravu.Ali korisnici te pljačke su bili SVI oni koji su dobili društveni stan a među njima je bilo i nepartijaca, i nekvalifikovanih radnika i žitelja Valjeva, Kragujevca ... ne samo Beograda.
Zašto je to bila pljačka?"

-----------------

Izvinte, a ko je bio nepartijac u Jugoslaviji? Ja mislim samo neki seljak. Ostali su bili, skoro svi, u nekom periodu.

Cak i da su nepartijci dobijali stanove, da li vidite koliko ima kuca u Srbiji? Pa svi oni poklonili nekom bar pola stana.

Znaci oni su budale?
Preporuke:
1
7
31 četvrtak, 11 decembar 2014 00:46
Zoran
preči jezik od pameti


@Zoran

Neizlečivo!

------------

Možda, ali kod nekih će biti iѕlečeno, samo polako.
Preporuke:
0
5
32 četvrtak, 11 decembar 2014 00:48
Zoran
Moj tast otkupio stan za 1000 evra u vreme Slobe. Pravnik je po struci i kaže da su stavili jedan zakon koji važio 48 sati, tako nešto, i on je to znao i iskoristio priliku. Inače je iz unutrašnjosti Srbije.
Preporuke:
1
7
33 četvrtak, 11 decembar 2014 00:52
Mihajlo Priština
Poštena privatizacija počinje od 5 oktobra 2000.
Agencija za privatizaciju pošteno zarađuje svoje pare kad je uspela čak i železaru da proda i to ne jednom. Evo sprema se i druga prodaja.O kupovinama Mileta Jerkovića ne sme se govoriti jer je on zaštićen svedok.
Agencija za privatizaciju sa svega 500 zaposlenih je spasila uništenu Srbiju od jeftine prodaje stanova. Znam da nije tema teksta ali komentari su takvi da je ovo reakcija na komentatora koji ne može da napiše dve rečenice a da ne pomene pokojnog predsednika.
Preporuke:
5
1
34 četvrtak, 11 decembar 2014 00:53
Zoran
"Ovim »konstrukcijama« je PREKRŠEN ustavni princip da se društvena imovina može privatizovati samo po tržišnim uslovima."

A jel prekrsen neki princip da se moze oteti bogatima posle drugog svetskog rata?

Tada je bio i gradjanski rat? Slazes se, naravno.

E vidis, od 1990-2000 je isto bio gradjanski rat. A znas kako je posle tih ratova...sta da ti radim, kako doslo tako i otislo.
Preporuke:
1
5
35 četvrtak, 11 decembar 2014 01:39
@Zoran
Ja sam bio nepartijac i to jedini u mojoj ustanovi zajedno sa dve spremačice. Imam stranu diplomu pa su me trpeli. Stan nisam dobio jer se smatralo da imam rešeno stambeno pitanje pošto smo u trosobnom stanu u centru grada živeli baba, deda, moji roditelji, brat, sestra i ja. Stan je inače bio u centru jer 1934. kada se moj deda tu uselio ceo Begrad (50.000 stanovnika) se sastojao od onoga što se danas zove centar.

Prednost u dobijanju društvenih stanova su imali oni koji su bili podstanari, a to znači uglavnom osobe koje su došle iz unutrašnjosti. Pri tom se nije uzimala u obzir činjenica da su u mestima ili selima odakle su došli praktično svi imali ili kuće ili stanove.
Preporuke:
4
1
36 četvrtak, 11 decembar 2014 02:24
Vladimir Dž
@Marko

Suština neoliberalizma jeste stvaranje jedinstvenog globalnog tržišta. Na tom putu stoje nacije kao najveća prepreka. Tu prepreku globalisti gledaju da eliminišu uvođenjem zajedničke valute za tržišta koja se pripajaju narastajućim jedinstvenim tržištima.

Nacionalni novac jeste glavni temelj svake nacije. Prilikom stvaranja svake nacije, novac je bio medium u razmeni dobara, a za razmenu je trebala i komunikacija. Iz ove najosnovnije egzistencijalne situacije se formirao i jezik na određenoj teritoriji a kasnije i kultura naroda. Tako da je novac nukleus svega a ujedno i koheziona sila koja drži naciju na okupu.

Uništenjem nacionalnog novca i uvođenjem zajedničke valute opet se stvara situacija sa početka istorije - rođenje nove nacije.

Neoliberalizam je deklarativno za principe koje spominješ i sprovodi ih selektivno - samo ako su u funkciji uništenja nacija. On je preuzeo neke principe klasičnog liberalizma koji je dosta stariji i bio za očuvanje nacija.
Preporuke:
4
1
37 četvrtak, 11 decembar 2014 02:26
Vladimir Dž
Trend je da se ova dva modela izjednače. Da se stavi znak jednakosti jer je predhodni uzdigao zapad pa ima pozitivnu konotaciju. Da se na toj lepoj staroj priči proda nova. Međutim ova nova nema veze sa starom sem ono liberal. To je lažni liberalizam sa najmračnijom političkom pozadinom.

Oba modela liberalizma su "protiv subvencija, protiv velike države, protiv zaduživanja države..". S time da kod NEOliberalizma ovaj princip NE VAŽI za: monopole koji su narasli globalno, za nove nadnacionalne strukture tipa Brisel, ili američki teroristički aparat, za zaduživanje istih struktura bez limita. Selekcija je takva da se uništi nacionalno a podigne novo zajedničko.

Neoliberalizam je apsolutno ušao kod nas. Najelementarniji primer je obim stranog novca u opticaju i dozvola da se zadužujemo u njemu. Klasičan liberalizam je žestoko protiv toga. To je smrt nacije.

Tvoja konstrukcija stvari je potpuno pogrešna i u tvom komentaru provejava naiva.
Preporuke:
6
1
38 četvrtak, 11 decembar 2014 09:50
@Zoran, sreda 23:53
1.
Vi poredite neuporedivo.
Posle Drugog svetskog rata su pobednici u revoluciji najpre doneli revolucionaran ustav a zatim je na osnovu tog ustava izvršena nacionalizacija kuća, stanova, lokala... Ta nacionalizovana imovina je pretvorena u društvenu imovinu. Prema tome, gubitnici su bili nadprosečno imućni građani a dobitnik čitavo društvo. U svakom slučaju čitav postupak je bio u skladu sa tada donetim ustavom – koji nam se mogao dopadati ili ne, ali je nacionalizacija bila u skladu sa njim.

Privatizacija stambenog fonda 90-ih godina je izvršena u vreme trajanja ustava koji je predviđao precizne uslove pod kojima je moguće pretvoriti društvenu svojinu u privatnu. Ti uslovi nisu poštovani kod privatizacije stanova. (Pitanje je koliko su uopšte poštovani ali da ne širimo temu).
Preporuke:
2
2
39 četvrtak, 11 decembar 2014 09:53
@Zoran, sreda 23:53
2.

Dobitnike i gubitnike privatizacije društvenih stanova nije odredila nikakva ideologija već neznanje i glupost. Dobitnici su svi oni koji su dobili društveni stan (a među njima je bilo pripadnika svih slojeva i svih zanimanja), a gubitnici svi zaposleni koji su uplaćivali u stambeni fond a nisu ništa dobili. I među njima je bilo pripadnika svih društvenih slojeva i svih zanimanja.
Pošto je u Srbiji 90-ih godina bilo oko 3 miliona zaposlenih (koji su uplaćivali u stambeni fond), a stanove je otkupilo 680 hiljada nosilaca stanarskog prava, to znači da su gubitnici onih 2,4 miliona zaposlenih građana koji su uplaćivali doprinos a nisu ništa dobili. I razume se, najvći gubitnik je društvo, tj. svi mi, jer da su stanovi prodati a ne poklonjeni, država bi imala prihod od 34 milijarde evra.
Preporuke:
5
2
40 četvrtak, 11 decembar 2014 10:46
.
Ma šta ste se dohvatili tih stanova? Ni ne spominju se u ovom tekstu koji vrvi od bitnijih pitanja. Stambeni fondovi su podelili sudbinu ostalih solidarnih shema. Profućkani su kao i zdravstveni i penzioni fondovi. Neko se okoristio više, neko manje a neko nije uopšte. Ne bi tu bilo velike razlike, i nije najbitnije za oporavak. To vam kaže neko koga su pravnim začkoljicama onemogućili da otkupi stan kad i ostali. I tako još uvek gulim kredit za stan u kojem živim 45+ godina. Radije se pozabavite malo ovakvim temama:
...da se može postaviti opravdano pitanje: ko u koga ulaže – stranci u Srbiju ili mi u njih?

Tu je naš gubitak a stanovi bi bili plaćeni ovako ili onako.
Preporuke:
6
0
41 četvrtak, 11 decembar 2014 11:48
@ .
Pitanje stanova je bitno u kontekstu rasprave o mogućnosti oporavka srpske privrede zato što postoji mogućnost da se adekvatnom poreskom politikom deo tog basnoslovnog kapitala od 34 milijarde evra ipak povrati društvu i iskoristi za ulaganja u produktivne svrhe i otvaranje novih radnih mesta.
Bilo bi dovoljno da se drastično oporezuju građani koji imaju više od jednog stana iz otkupa a takvih je mnogo posebno među mladima koji su "nasledili" stan od roditelja, babe, dede, neudate tetke... i sada kao vlasnici tri ili četiri otkupljena stana žive komotno kao rentijeri.
Preporuke:
3
2
42 četvrtak, 11 decembar 2014 11:52
ANALITIČAR
Sjajna analiza profesora Dušanića , naš narod ima veoma pametne ljude kao profesor Dušanić ili nacionalne radnike kao gosp. Đorđe Vukadinović ili osp. Erić iz GEOPOLITIKE , novinar Siniša Ljepojević , analitičar dragan Petrović , ekspert iz Radikala Boris Aleksić i Marina Raguš, publicista i obaveštajac Dejan Lučić , novinarka Ivona Živković , eksperti na polju ekonomije kao Branko Dragaš ili pokojni veliki mislilac Dragoš Kalajić ( i slikar ) i kao mislilac Kalajić je davno predvidio kuda će ići trendovi u svijetu i kod Srba i objasnio je mehanizme " rada " MMF-a i Svetske Banke u porobljavanju nacija . Tu su naravno veliki rodoljub i heroj Duci Simonović , istoričar Bataković , Vladike banjalučki Jefrem , banatski Nikanor , kosovski Artemije . Predsednik Dodik sa svojim timom savjetnika . Naše mogućnosti su jako velike a Srbija , Crna Gora i Rep. Srpska imaju veoma jak geopolitički položaj . Patriote u prvi plan gurnuti , jake ljude , Lazanski naravno , Kusturica i Novak Đoković
Preporuke:
7
1
43 četvrtak, 11 decembar 2014 12:42
@.
Već sam preterao sa svojim "prilozima" ali kad već postavljate pitanje stranaca jasno je da mi ulažemo u njih a ne oni u nas. Strane investicije bi trebalo svesti na minimum i samo u slučajevima kada se kroz njih vrši transfer novih tehnologija u našu privredu što je do sada bila retkost jer preovlađuju strane banke, trgovinski lanci, delatnosti koje upošljavaju jeftinu radnu snagu, i slično. Trebalo bi se maksimalno oslonimo na domaći kapital a to je moguće samo drastičnim oporezivanjem svih onih koji su pljačkaškom privatizacijom stekli ogromna sredstva.

Sada država očekuje da vlasnici tako stečenog kapitala ulažu u otvaranje novih radnih mesta što je velika iluzija jer je očigledno da oni radije ulažu u Azerbejdžan, Kazahstan... berzanske špekulacije ili privatne jahte i avione a ne u nova radna mesta. Rešenje je dakle da drastičnim oporezivanjem država povrati deo opljačkanog društvenog kapitala i njegovim produktivnim investiranjem doprinese ekonomskom oporavku zemlje.
Preporuke:
3
0
44 četvrtak, 11 decembar 2014 14:48
Zoran
"Vi poredite neuporedivo.
Posle Drugog svetskog rata su pobednici u revoluciji najpre doneli revolucionaran ustav a zatim je na osnovu tog ustava izvršena nacionalizacija kuća, stanova, lokala... Ta nacionalizovana imovina je pretvorena u društvenu imovinu."

Nije bitno, donece ovi retroaktivno ako ti je bas toliko stalo, to nije problem. Vrlo vazno. Uglavnom kako doslo, tako i tosilo.
Preporuke:
0
4
45 četvrtak, 11 decembar 2014 15:52
@Zoran, 13:48
"Vrlo vazno. Uglavnom kako doslo, tako i tosilo."

Pa nije baš tako. Došlo je od većine a otišlo manjini. (Posle rata je pak bilo obrnuto - uzeto je od manjine a dato većini, odnosno državi).

Inače,meni nije više posebno stalo ni do čega. Prvo je moja porodica bila u onoj manjini a sada sam ja u ovoj većini. Dakle, okreni, obrni uvek u gubitničkoj grupi. Ali eto, iznosimo ovde svoja mišljenja mada to u suštini nimalo ne interesuje one koji o nama odlučuju.
Preporuke:
5
0
46 četvrtak, 11 decembar 2014 16:01
Reddy
@Zoran

Nije nacionalizacijom privatna imovina pretvorena u društvena jer je ona po karakteru to bila i ranije. Nacionalizacija je pravni akt i njome se samo praktično stanje prevodi u pravno. Kome to nije jasno neka analizira ono što se danas zbiva u američkoj ekonomiji. Čijim novcem su spasavane posrnule privatne banke sa Wall Street-a ??? A uzgred da vas sve ovde, komentatore, priupitam šta je novac i da li je to kapital te ako jeste da li je u privatnom ili društvenom vlasništvu. Pa, onda u kakvom su odnosu javno i društveno vlasništvo, itd.
Preporuke:
4
2
47 četvrtak, 11 decembar 2014 17:51
Zoran
"Pa nije baš tako. Došlo je od većine a otišlo manjini. (Posle rata je pak bilo obrnuto - uzeto je od manjine a dato većini, odnosno državi)."

Dobro, eto otislo od manjine kod vecine. I sta je bilo posle toga? Pa vecina to uspropastila. Znas kako se urusilo sve od smrti Tita?

I sta cemo sad? Sada manjina uzela i opet ce nesto da napravi od toga i otme joj vecina. I sta mislis sta ce ta vecina da uradi sa tim? Pa da trosi dok ne potrosi, posle ce opet to rastureno da uzme manjina.

I dokle mislis tako?
Preporuke:
1
3
48 četvrtak, 11 decembar 2014 17:54
Zoran
"Čijim novcem su spasavane posrnule privatne banke sa Wall Street-a ???"

Niko drzavu ne tera da to spasava. Neka pusti da propadne. Ali drzava ne sme, jer je drzava na tome zasnovana. Na bankama koje daju kredit, pa radnici moraju da rade.

I sto je to tako? Pa zato sto drzava ne ume bolje. Da drzava ume bolje ona bi pozatvarala te banke i sama to vodila.

A bilo je tih primera u svetu, ali propalo.
Preporuke:
0
5
49 četvrtak, 11 decembar 2014 17:56
@Reddy@Zoran
"Nije nacionalizacijom privatna imovina pretvorena u društvena jer je ona po karakteru to bila i ranije."

Možemo raspravljati na nivou pojavnog (dakle nemarksistički) ili na nivou suštinskog (dakle marksistički). Na sajtu namenjenom širokom auditorijumu primeren je samo prvi način.
Preporuke:
1
2
50 četvrtak, 11 decembar 2014 18:42
Zoran
Ne znam ti ja suve teorije, marksizam, pojavni,...nista ja to ne znam. Nemoj da mislis da razgovaras sa nekim teoreticarem ili bog zna koliko nacitanim, ja sam ti vise seljak koji ume malo da gleda oko sebe.

"Nije nacionalizacijom privatna imovina pretvorena u društvena jer je ona po karakteru to bila i ranije."

Koliko ja tebe razumem pricamo o kokos ili jaje? Da ne bi zaglavili u taj "branik"(to je izraz za neke njive), ja cu da se slozim da je sve u startu bilo drustveno, zajednicko.

Ali to nije ostalo tako.

Ko hoce da se vratimo kada je sve bilo drustvano, onda lepo da se odreknemo svih novotarija od doba kada je krenulo drustveno da se prisvaja. Lepo bacimo sve to i to nas vrati, sta ja znam, mozda u kameno doba, mozda i ranije.

Ja bih isto voleo da ljudi budu svesni pa da sve bude drustveno, ali to, za sada, ne prolazi. I provereno je da ne prolazi. Da nije provereneo pa i da se ubedjujemo, ali jeste.
Preporuke:
0
4
51 četvrtak, 11 decembar 2014 18:53
.@
Bilo bi dovoljno da se drastično oporezuju građani koji imaju više od jednog stana iz otkupa ... i sada kao vlasnici tri ili četiri otkupljena stana žive komotno kao rentijeri.

Već je postojao porez na kapitalnu dobit i nije dao nikakve efekte. A i šta bi se postavilo kao granica te "nefer" promene vlasništva? 2000? 1991? 1945? Možemo li onda da idemo unazad do Turaka? Kako su oni ovde došli do poseda i kako ga izgubiše?
Preporuke:
0
1
52 četvrtak, 11 decembar 2014 18:56
.@
Sada država očekuje da vlasnici tako stečenog kapitala ulažu u otvaranje novih radnih mesta što je velika iluzija
...
Rešenje je dakle da drastičnim oporezivanjem država povrati deo opljačkanog društvenog kapitala i njegovim produktivnim investiranjem doprinese ekonomskom oporavku zemlje.

Ovo je već bliže realnosti. Samo, kako oporezivati rentijere a kako one koji imaju zemlju, sredstva a ne stvaraju dodatu vrednost, ne proizvode. Npr, šta sa hiljadama vikendica građenih jeftinim kreditima, šezdesetih i sedamdesetih. Novac je bio jeftin jer se država zaduživala. Državni dug vraćaju svi a korist ima manjina. Ima li suštinske razlike u odnosu na otkup stanova?
Preporuke:
2
1
53 četvrtak, 11 decembar 2014 19:23
Zoran
Samo jos ovo da ti kazem za kokos-jaje("branik"):

Onog trenutka, kada je neandertalac, ili sta ja znam kako je prvi covek izgledao, uzeo kamen da ubije nesto kako bi se prehranio, taj kamen je bio NJEGOV, nije bio drustven.

Da ne pricamo kada je odrao zivotinju, uzeo kozu i stavio oko pasa: To odelo je bilo NJEGOVO, ne drustveno.

Jel vidis u kojoj smo nevolji sa komunizmom?
Preporuke:
0
5
54 četvrtak, 11 decembar 2014 19:58
Reddy
@Zoran

Rado Srbin ide u vojnike! Pošteno rečeno i nije za šta drugo! Ne daj bože da tako ide u nešto drugo! A izgleda baš da je zalutao. Tamo negde u neandertalce gde baca kamenje, vere se uz stabla i tome slično.
Preporuke:
1
5
55 četvrtak, 11 decembar 2014 20:08
Zoran
Kamen kojim sam ubio zivotinju je nesto sto meni donosi dobro i cuva me u zivotu. Ja taj kamen necu da dam drugom jer pitanje da li ja mogu da nadjem drugi kamen, a od njega mi zavisi zivot. Znaci kamen je MOJ, nije drustven.

Ako sam uzeo list da stavim izmedju nogu, taj list nije drustven, nego moj. On je bio drustven dok ga niko nije uzeo. Ali kad ga neko uzme onda je njegov.
Preporuke:
1
4
56 četvrtak, 11 decembar 2014 20:28
Zoran
E kad taj uzeo list, on se kasnije setio da pokupi gomilu takvog lisca i da kaze:

Evo imate lisce kod mene, da ne bi lutali po sumaci, ali ce to da vas kosta jedan golubji batak. A mozete i da jurite sami po sumi i da nadjete besplatno. Sta kome volja.

A kosta jer morao da ide u sumu, iznosi iz sume, prebaci na ledinu i tako vise puta.

A svakom je to lisce bilo na dohvat ruke, ali se samo on setio. I sto ti ne ides u sumu da sam trazis lisce nego kupujes kod njega? Zato sto si lenj.
Preporuke:
1
3
57 četvrtak, 11 decembar 2014 21:49
@.
1.
E pa sad, nemojmo preterivati i ići u praistoriju. Tekst se odnosi na mogućnost oporavka trenutno važećeg ekonomskog sistema. Koristeći autorovu periodizaciju, to je sistem koji počinje 1989. (tada je donet prvi zakon o privatizaciji) i traje do danas, s tim što je posle 2000. došlo do ubrzanja procesa reformi. Ukratko, trenutno postojeći ekonomski sistem je rezultat reformi koje su sprovođene od 1989. godine do danas. Pitanje kojim se autor bavi je mogućnosti oporavka tog sistema. Po meni to znači traženje mogućnosti da se koriguju posledice nekih reformi sprovedenih u tom periodu.
Preporuke:
4
2
58 četvrtak, 11 decembar 2014 21:51
@.
2.
Reformom stambene oblasti iz 1990. proćeradan je društveni kapital vredan 34 milijarde evra. Ali to je samo jedna od oblasti u kojima su uvedene nakaradne mere. U stvari, period tranzicije je period donošenja zakona koji su doveli do deformacija u skoro svim oblastima. Neke od njih i vi pominjete. Srećom, ispraviti te deformacije uopšte nije tako teško jer su tržišne privrede na koje se mi navodno ugledamo našle vrlo efikasna rešenja za slične situacije.

Recimo u EU je apsolutno nemoguće da neko rentira stan a da ne plaća porez na prihode od tog stana jer nadležne administracije ukrštaju podatke o vlasništvu, mestu boravka, ostvarenim prihodima....i vrlo lako ustanove ako neko izdaje stan a ne plaća porez.

Za prazne stanove i neobrađeno poljoprivredno zemljište se plaćaju velike dažbine pa se nikome ne isplati luksuz držanja praznih stanova ili neobrađenih njiva. U Francuskoj se čak predlaže sekvestar (stavljanje pod državnu upravu) privatnih stanova koje vlasnik ne koristi.
Preporuke:
2
5
59 četvrtak, 11 decembar 2014 21:54
@.
3.

Nekretnine sagrađene pomoću povoljnih kredita ne mogu se rentirati po tržišnoj ceni već rentu (zakup) u tim slučajevima određuje država.

Sa sličnim primerima bih mogao da nastavim u nedogled ali poenta je u sledećem: kad bi postojala politička volja da se isprave deformacije nastale tokom tranzicije, (tačnije u periodu posle 1989.), ova zemlja bi mogla da krene putem oporavka. To nije jednostavan ali nije ni neizvodljiv zadatak ukoliko bismo se ugledali na relevantne propise uređenih evropskih zemalja. Nažalost, mi se ugledamo na njihove propise koji nemaju veze sa našom stvarnošću ili – što je još gore – na propise od kojih imamo samo štete.
Preporuke:
3
1
60 petak, 12 decembar 2014 09:57
odličan tekst, jalova diskusija
Uz nekoliko izuzetaka, većina komentara se uopšte ne bavi temom teksta, a to je predlog sprovodivog i održivog programa ekonomskog oporavka zemlje, nego vode neke svoje jalove diskusije. Suština je, kako ja vidim, da je oslonac na strane investicije potpuno pogrešan i da samo pogoršava problem, baš kao i najavljena privatizacija poslednjih preostalih vrednih resursa.
Preporuke:
10
0
61 nedelja, 14 decembar 2014 08:25
Betelgeuse
Pošto je u Srbiji 90-ih godina bilo oko 3 miliona zaposlenih (koji su uplaćivali u stambeni fond), a stanove je otkupilo 680 hiljada nosilaca stanarskog prava, to znači da su gubitnici onih 2,4 miliona zaposlenih građana koji su uplaćivali doprinos a nisu ništa dobili. I razume se, najvći gubitnik je društvo, tj. svi mi, jer da su stanovi prodati a ne poklonjeni, država bi imala prihod od 34 milijarde evra.


E, matematiko moja. Koliko je od tih 3 miliona bilo bračnih parova, dakle oboje zaposlenih? Samo ja ih mogu nabrojati makar stotinjak, onako bez pripreme, samo po sećanju! Ako je jedan supružnik dobio stan, drugi naravno nije, tako da mu je automatski bilo rešeno stambeno pitanje. Prema tome, cifra od 2,4 miliona koji su ostali bez stana ne pije vodu. U svakom slučaju, onaj sistem je za ovaj stotinama svetlosnih godina avangardniji. I kome bi prodao po tržišnoj ceni i tako zaradio 34 milijarde evra? Pa taj novac su odvajali zaposleni a ne Marsovci!
Preporuke:
2
0
62 nedelja, 14 decembar 2014 09:03
Betelgeuse
Nema jalovih diskusija. Problem koji Srbija danas ima je uzrokovan prelaskom na sistem kome ne samo da nismo bili vični, već i nedorasli. To se tako ne radi. Da je Kina tako uradila, danas bi bila još jedna od "afričkih" država. Ogromna doza naivnosti, šarena ambalaža, "samoregulišuće" tržište, "visoke" obećane plate, i ostale bajke i basne, dovele su jednu sasvim dobro funkcionišuću državu do propasti u kojoj se sad nalazi. Šta god na ovo protivargumentovali, ONO društvo "zaduženo sa ČAK 20 milijardi dolara - zemlja od 22 miliona stanovnika"), je za OVO društvo, tržišta i divljeg ludačkog kapitalizma, pravi Bal na vodi.
Preporuke:
4
0

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner